Papa Franjo kao poglavar Rimokatoličke crkve i dalje nije dobrodošao u Srbiju, otvoreno je poručio Irinej, patrijrh Srpske pravoslavne crkve. „Svojevremeno sam rekao što imam i ostajem pri tome", rekao je Irinej za izdanje "Blica" od utorka.
Tako je iz SPC-a upućena još jedna odbijenica prema Vatikanu i to svega dva dana nakon što je Beograd posjetio Pietro Parolin, državni tajnik Svete stolice i najbliži papin suradnik, koji se sastao sa svim tamošnjim najvažnijim političarima, predsjednikom Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić i Ivicom Dačićem, šefom diplomacije. Oni su podržali dolazak Franje, ali patrijarh Irinej je kazao da o tome nije bilo govora. "O tome nijednu riječ nismo razmijenili. Ni sa jedne ni sa druge strane. Bilo je govora o drugim stvarima, ali o tome ne", kazao je patrijarh Irinej.
Međutim, poglavar SPC-a je podsjetio kako je početkom ove godine rekao da nije vrijeme za dolazak pape Franje "zbog svega što se desilo u prošlosti i ogromnog broja prognanika iz Hrvatske te je veliki dio naroda protiv toga". Kao razlog za nedolazak pape u Srbiju u SPC-u drže da bi se papa najprije trebao pokloniti žrtvama Jasenovca, pa tek onda doći u Beograd. „Ono što je prepreka tom cilju je naša tragična povijest i odnos s Hrvatima", naznačio je još 2016. Irinej koga smatra kamenom smutnje u odnosima SPC-a i Vatikana.
Nedavno je i na svibanjskom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC-a, žestoko kritizirana Katolička crkva u Hrvatskoj. U službenim zaključcima, navedeno je da su odnosi s Rimokatoličkom crkvom, crkvama reformacije i ekumenskim organizacijama korektni i konstruktivni, „što ne važi za odnose s Hrvatskom biskupskom konferencijom, u kojoj, pored dobronamjernih biskupa koji djeluju u duhu Drugog vatikanskog sabora, postoji i dobar broj biskupa neprikrivene proustaške orijentacije i ustašoidne retorike“.
Za Hrvatsku je puno zanimljiviji dio Irinejeve opaske, kako se s kardinalom Parolinom razgovaralo „o drugim stvarima“. Ta „druga stvar“ po svemu sudeći je pitanje proglašenja svetim Alojzija Stepinca što je prvorazredno pitanje u odnosima između SPC-a i Crkve u Hrvatskoj. Treba podsjetiti da je prilikom posjeta Zagrebu, kardinal Parolin odbio precizirati kada bi Stepinac mogao biti proglašen svetim, ali je izjavio da je „kardinal Stepinac bio branitelj istine, a to je posvjedočio ne samo svojim riječima i naukom, već je za to položio i vlastiti život. Stoga nam je drago ustvrditi da je njegova svetost već potvrđena procesom beatifikacije. Vjernici katolici u Hrvatskoj Stepinca mogu častiti kao blaženika i zazivati ga kao prijatelja Božjega te ga promatrati kao uzora i svjedoka u našem vremenu koja su drugačija od onih u kojima se on morao suočiti s trima totalitarizmima“.
Na beogradskom susretu s Parolinom sudjelovali su i apostolski nuncij u Republici Srbiji mons. Luciano Suriani, zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije te nekoliko nižerangiranih crkvenih uglednika. Ovdje je posebno važna prisutnost Porfirija, koji dolazi iz Hrvatske, a bio je jedini mitropolit na sastanku. Zato je Parolinov dolazak u Srbiju izazvao velik interes u crkvenim, ali i političkim krugovima u Hrvatskoj jer se pretpostavlja da se govorilo i o Stepincu. „Sigurno se govorilo i o tome, ali sumnjam da je došlo do približavanja. Ni naša ni srpska strana neće odstupiti od svojih stavova“, kratko je komentirao državni dužnosnik.
Skoro identičan odgovor dobili smo i na Kaptolu. Poznati zagrebački svećenik izjavio je kako se na spomenutom sastanku moralo razgovarati o Stepincu jer Parolin provodi službenu vatikansku politiku, no, kako je ironično dodao „čini se da zvijezde nisu naklonjene dogovoru“:
„Još je Ivan Pavao II izrazio želju posjetiti Srbiju, a zatim i Moskvu, što sada pokušava i Franjo. A put prema Istoku vodi preko Hrvatske i odatle pokušaj da se postigne kompromis oko Stepinca, ali u SPC-u traže da papa najprije ode u Jasenovac, što je za nas nezamislivo. Tako da unatoč dobrim željama, od svega neće biti ništa“.
Pokušali smo doći do mitropolita Porfirija, međutim, nije odgovorio na naše pozive.