PRVI REZULTATI IZBORA

SPD pobijedio, nikad lošiji rezultat CDU-a, ali daleko od toga da je priča gotova

Njemačku tek očekuju teški pregovori o formiranju vlade i nije nemoguće da će zemlju u 2022. uvesti Angela Merkel
Izbori u Njemačkoj
 Afp

Prema neslužbenim i nepotpunim podacima, Olaf Scholz je izborio pobjedu za Socijaldemokratsku partiju Njemačke (SPD), prvi put od 2005. kad je Gerhard Schröder izgubio izbore zbog oštrog rezanja socijalnih prava kroz program Haartz IV. Ministar financija u aktualnoj vladi Angele Merkel predvodio je kampanju u kojoj je SPD prema prognozama javne televizije ARD u 22:30 osvojio 26 posto glasova, a demokršćani (CDU/CSU) Armina Lascheta 24,5 posto. Razlika je mala, i još se dugo neće znati tko će formirati buduću njemačku vladu.

"Nadam se da će sondiranje biti obavljeno do Božića", izjavio je Scholz. To bi značilo da bi Angela Merkel, koja se nakon 16 godina povlači iz stranačke politike, mogla Njemačku uvesti i u 2022. godinu.

"Građani ove zemlje žele da sljedeći kancelar bude Olaf Scholz", poručio je Scholz. Čim se prebroje glasovi, odmah treba početi s pokušajem formiranja vlade, poručio je. Dvije velike stranke, socijaldemokrati i demokršćani, skoro su izjednačene, ponovo bi mogle formirati veliku koaliciju, no to je, barem na riječima, isključeno.

image
Odd Andersen

"Velika koalicija nije obećavajuća. Mi trebamo jedan istinski novi početak", poručio je Armin Laschet. Ni on ne odustaje od namjere da formira novu vladu. Za Lascheta je to brana protiv eventualne lijeve vlade. "Glas za Uniju glas je protiv ljevičarske savezne vlade, i zato ćemo učiniti sve što je u našoj moći da formiramo vladu pod vodstvom Unije", rekao je Laschet, plašeći suptilno birače ljevicom. No prema nedjeljnoj simulaciji, eventualna "crvena" vlada SPD-a, Zelenih i Ljevice (Die Linke) ne bi imala većinu u Bundestagu.

Zeleni su na trećem mjestu sa 13,9 posto glasova, liberali (FDP) osvajaju 11,7 posto, Ljevica 5,0 posto a Alternativa za Njemačku (AfD) 10,5 posto. Riječ je o procjeni javne televizije ZDF, dok bi nepotpuni službeni podaci trebali biti objavljeni do jutra: no izvjesno je da su izbori označili veliki poraz demokršćana, koji su izgubili 8,5 postotnih poena u odnosu na izbore 2017. godine, dok su socijaldemokrati porasli za 5,5 postotnih poena, a Zeleni za 5. FDP je osvojio jedan postotni poen više nego 2017. Najveći izborni gubitnici osim demokršćana su u stranci Die Linke (Ljevica): oni osvajaju 4,2 posto manje nego na zadnjim izborima.

image
John Macdougall

O tome tko će formirati vladu odlučivat će Zeleni i Liberali. "Semafor" koalicija (SPD, Zeleni, Liberali) imala bi oko 57 posto zastupnika, a Jamajka (demokršćani, Zeleni, Liberali) oko 55 posto. Glasači Zelenih radije bi u koaliciju sa socijaldemokratima, dok bi glasači FDP-a radije s demokršćanima. FDP ni jednu mogućnost ne isključuje, podsjećajući da na lokalnim razinama djeluju u raznim koalicijama.

Odmah u izbornoj noći šef liberala Christian Lindner predložio je preliminarne razgovore između FDP -a i Zelenih prije razgovora sa SPD -om i Unijom, a za to se založio i supredsjedatelj Zelenih Robert Habeck. "Zeleni će morati objasniti, s kim će, kako se to na njemačkom kaže, otići u krevet", upozorava supredsjedatelj SPD-a Norbert Walter-Borjans.

Izborni rezultati u štabu SPD-a nisu dočekani s uobičajenom euforijom, a racionalni Scholz je bio zadovoljan, ali ne i oduševljen. Scholz je pobijedio, ali pitanje je koliko ta pobjeda vrijedi, piše Der Spiegel. Bitka još nije dobivena: ako Scholzu pođe za rukom da formira vladajuću koaliciju, to će biti tek četvrti put u povijesti zapadne Njemačke: socijaldemokrati su formirali vlade 1972., 1998. i 2002. godine, većinu vremena zemlju su vodili demokršćanski kancelari. Pregovori će biti teški, lijevo krilo SPD-a teško bi podnijelo koaliciju s liberalima, ljuti zbog gubitka socijaldemokratskog identiteta u koaliciji s demokršćanima.

image
Odd Andersen

Izbore u Njemačkoj pratili smo cijelu večer, a niže možete vidjeti tijek događaja:

>>>NOVO<<< 22:52 Njemačka izborna komisija objavila je prve rezultate izbora. Prebrojani su izborni listići u 41 od 299 izbornih jedinica i situacija ne sluti na dobro po Uniju, Kršćanske demokrate (CDU) i sestrinsku bavarsku stranku Kršćanski socijalisti (CSU).

Prema prvim objavljenim službenim rezultatima SPD je osvojio 23 posto glasova. Unija bi bila negdje oko 20% (povjerenstvo razdvaja rezultate CDU i CSU). U oči upada podatak o rastu SPD-a za oko 3 posto u odnosu na izbore prije četiri godine te o padu CDU i CSU, svakog za po 4%.

Ostale su stranke raspoređene prema izlaznim anketama, Zeleni su trenutno blizu 13%, FDP oko 10%, AfD nešto manje od 10%, a Die Linke za sada ne ulazi u Bundestag.

Prema ovoj projekciji, SPD bi imao 210 zastupnika, a CDU/CSU 194.


21:25 - Većina birača konzervativnih demokršćana (CDU/CSU) vjeruje da bi imali bolji izborni rezultat da je umjesto predsjednika CDU-a Armina Lascheta glavni kandidat unije bio Markus Söder, predsjednik CSU i bavarski premijer. Više pročitajte OVDJE.


21:15 - Prema novoj anekti ZDF-a poredak stranaka je sljedeći:

SPD - 26 posto

CDU/CSU - 24,5%

Zeleni - 13,9%

FDP - 11,7%

AfD - 10,5%

Die Linke - 5%

image
Alice Weidel (AfD), Christian Lindner (FDP), Markus Söder (CSU), Armin Laschet (CDU), moderatori Rainald Becker i Peter Frey, Annalena Baerbock (Zeleni), Olaf Scholz (SPD) I Susanne Hennig-Wellsow (Die Linke)
Sebastian Gollnow/AFP

20:37 - Povijesni debakl za Markusa Södera: bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) ostvarila je najgori rezultat u više od 70 godina, piše tiražni Bild.

CSU je prema projekciji agencije Infratest dimap osvojio u Bavarskoj 32,8 posto glasova, što je za šest postotnih poena manje nego na posljednjim izborima za Bundestag 2017.

Moguće je također da u Bavarskoj od socijaldemokrata ili Zelenih izgube neki od direktnih mandata. Zadnji put im se to dogodilo 2005, kad je SPD od 46 izbornih okruga osvojio direktni mandat u jednom, izbornom okrugu München-Nord.

image
Markus Söder (CSU)
Sebastian Gollnow/AFP

20:26 Obojica, i Laschet i Scholz, poručuju da će formirati vladu. Ako ostane ovako tijesan rezultat, vladu će formirati onaj tko lakše nagovori FDP i Zelene na koaliciju.

Većina birača Zelenih odbija ulazak u Jamajka koaliciju (CDU, Zeleni, FDP), a simpatizeri FDP-a su u nešto manjoj mjeri za Semafor koaliciju (SPD, FDP, Zeleni), prenosi Spiegel.

image
Armin Laschet (CDU)
Sebastian Gollnow/AFP

19:34 - Ovo je veliki uspjeh, pohvalio se Olaf Scholz, kandidat za kancelara SPD-a.

Rekao je da je zadovoljan učinkom svoje stranke na saveznim izborima. Mnogi su glasači jasno dali do znanja da žele promjenu vlasti, poručio je. Birači žele da budući kancelar ove zemlje bude Olaf Scholz, istaknuo je.

image
Olaf Scholz (SPD)
Odd Andersen/AFP

Oglasio se i Armin Laschet (CDU):

- Demokratkinje i demokrati sad moraju uložiti veliku energiju, da zadržimo Njemačku na okupu, poručio je čovjek od kojeg se očekivalo da naslijedi Angelu Merkel.


19:24 - Na nedjeljnim izborima za lokalne parlamente u njemačkim saveznim pokrajinama Berlin i Mecklenburg–Zapadno Pomorje, Zeleni su prema prvim prognozama osvojili najviše glasova u Berlinu dok su socijaldemokrati zadržali prednost u Mecklenburg–Zapadnom Pomorju.

Zeleni su s osvojenih 23,5 posto, što je porast od 8,3 posto u usporedbi s posljednjim izborima prije pet godina, iznenađujuće najjača snaga na izborima za parlament glavnog grada – pokrajine Berlina.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je s 21,5 posto ostala na istoj razini, te će vjerojatno nakon 20 godina izgubiti poziciju gradonačelnika. Tu bi funkciju mogla preuzeti glavna kandidatkinja Zelenih Bettina Jarrasch.

Posljednjih pet godina je u Berlinu vladala koalicija socijaldemokrata, zelenih i stranke Ljevica.

image
Annalena Baerbock (Zeleni)
Sebastian Gollnow/AFP

Desno populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je u Berlinu ostvarila velike gubitke te je prepolovila broj glasača na sedam posto.

CDU je u Berlinu s 15 posto ostvario najgori rezultat u poslijeratnoj povijesti.

U saveznoj pokrajini Mecklenburg–Zapadno Pomorje su lijevo orijentirane snage izišle kao pobjednici izbora za lokalni parlament.

SPD, koji je i posljednjih pet godina vladao ovom sjevernom saveznom pokrajinom s oko 1,3 milijuna birača, poboljšao je svoj rezultat za 6,4 posto te sada uživa podršku 37 posto birača.

Stranka Zeleni je poboljšala svoj rezultat za 2,2 posto na 7 posto.

Druga po jačini stranka u Mecklenburg–Zapadnom Pomorju je AfD s 18,5 posto glasova što je 2,3 posto manje nego prije pet godina.

CDU s kojim je SPD posljednjih pet godina vladao ovom saveznom pokrajinom, osvojio je 14 posto glasova što je pet posto manje nego 2016.


19:19 Armin Laschet, predsjednik CDU i kandidat za kancelara ispred Unije CDU/CSU: "Svaki glas za Uniju glas je protiv lijeve vlade. Zato ćemo učiniti sve što je u našoj moći da formiramo vladu pod vodstvom Unije".

Iako ankete daju prednost socijaldemokratima, Laschet vjeruje da će demokršćani formirati vladu. Založio se za koaliciju budućnosti, odnosno za savez za liberalima (FDP) i Zelenima. Istaknuo je da je dužnost na svim demokratkinjama i demokratima da ulože veliku energiju. "Moramo zadržati Njemačku na okupu", poručio je Laschet.

Inače, ZDF je u 19:03 objavio nove rezultate - SPD ima 25,6 posto, CDU/CSU 24,4 posto

ARD-ovi rezultati u 19:16: SPD 24,9 a CDU/CSU 24,7.


>>>NOVO<<< 19:11 SPD-ov kandidat Olaf Scholz obratio se okupljenima u njegovom stožeru.

- Građani su odlučili da će SPD na svim linijama ići naprijed i to je velik uspijeh. Ovo će biti duga noć, no mnogi birači su zaokružili da žele promjene, da žele da kancelar bude Olaf Scholz. Siguran sam da će građanima i kasnije biti drago što su se odlučili za SPD. To je naše obećanje. Sada moramo pričekati konačne rezultate izbora, a onda ćemo krenuti na posao, rekao je Scholz.


19:03 - Prema ARD-u, CDU/CSU osvajaju 200 mjesta u Bundestagu, a SPD 197.

ZDF u procjeni od 18:45 daje još veću prednost SPD-u, 25,8 posto, naspram 24,2 posto za Uniju. Po novoj izbornoj prognozi ARD-a, SPD vodi sa 24,9 posto ispred 24,7 posto za demokršćane.


19:00 - Iako se stalno naglašavalo kako je bavarski premijer Markus Söder i predsjednik CSU bitno popularniji od kandidata Unije za kancelara Armina Lascheta, izgleda da su demokršćani loše prošli i u Bavarskoj. Prema prvim prognozama, CSU je u Bavarskoj osvojio 33 posto glasova, što je najgori rezultat od 1949.


18:53 - Prema analizi javne televizije ARD, demokršćani su pod vodstvom Armina Lascheta izgubili 1,4 milijuna glasova svojih nekadašnjih birača koji su se okrenuli SPD-u.

Zeleni su im preoteli dodatnih 900.000 birača, a liberali (FDP) još 340.000 glasova.


18:44 - U Berlinu su Zeleni pretekli CDU s mjesta druge stranke: skočili su za 6,8 postotnih poena u odnosu na prethodne izbore 2017. godine i sad su na 22 posto, prema prvoj prognozi javne televizije ZDF.

Na prvoj su mjestu socijaldemokrati (SPD), koji su porasli za 1,4 posto, dok su demokršćani (CDU) osvojili 17 posto, odnosno 0,6 posto manje nego na prošlim izborima. Ljevica je pala za 1,6 postotnih poena, na 14 posto.

Berlinom je protekle četiri godine vladala lijeva vlada socijaldemokrata, Ljevice i Zelenih, koja će vjerojatno nastaviti dalje vladati. Zbog manjka izbornih listića, u Berlinu su neka izborna mjesta nastavila s radom i nakon 18 sati

image
Susanne Hennig-Wellsow (Die Linke)
Sebastian Gollnow/AFP

18:40 - Prema prognozi ARD-a (SPD i CDU po 25 posto), u igri je čak pet koalicijskih kombinacija.

Velika koalicija socijaldemokrata i demokršćana, koja je na čelu s Angelom Merkel dosad vladala Njemačkom, u Bundestagu bi po prvim prognozama mogla imati 54,5 posto glasova.

Velika tzv. njemačka koalicija, s CDU/CSU, socijaldemokratima i liberalima iz FPD-a imala bi stabilnu većinu od 66,4 posto glasova.

Najviše, čak 70,9 posto zastupnika u Bundestagu imala bi jedna "Kenija-koalicija" SPD-a, demokršćana i Zelenih.

Semafor te Jamajka koalicija imale bi po 55,5 posto zastupnika u Bundestagu, nešto malo više od velike koalicije SPD-a i demokršćana. Semafor bi činili socijaldemokrati, zeleni i liberali, dok potencijalnu Jamajka koaliciju čine demokršćani, Zeleni i liberali (FPD).


18:31 Prema sadašnjoj anketi ARD-a, ovako bi izgledao raspored mjesta u njemačkom parlamentu, Bundestagu: CDU/CSU - 200, SPD - 197, Zeleni - 119, FDP - 87, AfD - 87, Die Linke - 39.

Bild je napravio i popis mogućih koalicija:

Semafor koalicija (SPD, Zeleni, FDP) - 403 mjesta u Bundestagu od 730

Jamajka koalicija (CDU/CSU, Zeleni, FDP) - 406 mjesta

Velika kolacija (CDU/CSU, SPD) - 397 mjesta

Kenija koalicija (CDU/CSU, SPD, Zeleni) - 516 mjesta

Njemačka koalicija (CDU/CSU, SPD, FDP) - 484 mjesta


18:30 - O pobjedniku odlučuju penzioneri: od 60,4 milijuna građana Njemačke s pravom glasa, čak 38,2 posto, odnosno 23 milijuna birača starije je od 60 godina, prenosi Spiegel.

Ispod 30 godina registrirano je samo 8,7 milijuna birača, ili 14,4 posto. Od njih će 2,8 milijuna mladih glasati prvi put: to su oni koji ne pamte drugog kancelara osim Angele Merkel, na vlasti 16 godina


18:25 - Spiegel javlja da je u stožeru socijalista slavljenička atmosfera i da se posvuda čuju poruke "SPD se vratio!". S druge strane, atmosfera u stožeru stranke krajnje ljevice, Die Linke, je prilično "loša".


18:15 Kako je ove godine čak 40 posto birača glasalo poštom, analitičari upozoravaju da izlazne ankete ne mogu biti pouzdane kao inače.


18:08 Prema prvim procjenama javne televizije ZDF, vode socijaldemokrati (SPD) sa 26 posto (na izborima 2017: 20,5 posto), CDU/CSU osvajaju do 24 posto (2017: 32,9). Zeleni osvajaju 15 posto (2017: 8,9).

FDP je dosegnuo 12 posto (2017: 10,7), pa bi čak mogao preteći Zelene i postati treća stranka u zemlji. AfD je pao na 11 posto (na zadnjim izborima imali su 12,6 posto), dok je Ljevica na rubu cenzusa, osvaja 5 posto (2017 su osvojili 9,2 posto)..

Ako je suditi po anketama, demokršćani su ostvarili pad od 8 posto u odnosu na prošle izbore.

Tagesspiegel je napisao da je već sada sigurno da je Armin Laschet odnio za CDU najlošiji rezultat u povijesti.


18:02 Stigle su prve izlazne ankete ARD-a prema kojima SPD osvaja 25 posto, CDU i CSU 25 posto, Zeleni 15 posto, FDP 11 posto, AfD 11 posto, Die Linke 5 posto, a ostali 8 posto.


U 18 sati su zatvorena birališta na općim izborima u Njemačkoj, a uskoro se očekuju i rezultati izlaznih anketa. Rezultati na temelju prebrojanih glasova će stizati tijekom večeri a prvi nepotpuni službeni rezultati se očekuju oko ponoći.

Izlaznost do 14 sati je iznosila 36,5 posto što je 4,6 posto manje nego prije četiri godine, ali Državno izborno povjerenstvo očekuje veću izlaznost zbog mnogo većeg broja građana koji su svoj glas poslali poštom.

Prije četiri godine je izlaznost iznosila 76,2 posto od čega je 28,6 posto glasalo dopisno putem pošte. Ove godine se zbog pandemijskih mjera očekuje još veći udio takvih birača, preko 40 posto, pa se očekuje da će i ukupna izlaznost biti veća nego 2017.

Na izborima je pravo glasa imalo oko 60,4 milijuna Nijemaca, što je gotovo milijun birača manje nego prije četiri godine. Oko 2,8 milijuna ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.

Njemačka je podijeljena na 299 izborne jedinice od čega ih je najviše u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni – Vestfaliji (64) a najmanje u saveznoj pokrajini-gradu Bremenu (2).

Dvadeseti saziv Bundestaga bi mogao biti i najveći do sada. Broj zastupnika je također u stalnom porastu, a u aktualnom sazivu iznosi 709. Minimalno u Bundestagu može biti 598 zastupnika, ali njihov broj raste zahvaljujući kompliciranom izbornom sustavu i tzv. višak mandata nastaje kada u izbornoj jedinici kandidat stranke dobije više direktnih glasova nego stranka kojoj pripada.

Odmah nakon središnje informativne emisije javnog servisa ARD u 20 sati se održava i tradicionalna TV rasprava na kojoj sudjeluju predstavnici svih stranaka zastupljenih u Bundestagu. Tijekom ove rasprave često se postavljaju temelji i za buduće koalicijske pregovore.

Očekuje se da će nakon ovih izbora formiranje koalicija biti izuzetno teško. Bez obzira na to koja od stranaka osvoji najviše glasova, bit će najvjerojatnije potrebna koalicija triju stranaka. Trenutno su u opciji koalicije stranaka Zeleni i FDP (liberali) ili s Unijom ili sa SPD-om na čelu.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja instituta Allensbach za dnevnik FAZ, Unija CDU/CSU s kancelarskim kandidatom Arminom Laschetom je smanjila vodstvo SPD-a socijaldemokratskog kandidata Olafa Scholza na samo jedan posto.

Prema većini ispitivanja, SPD može očekivati podršku između 25 i 27 posto glasača dok bi Uniju biralo između 22 i 25 posto. Na trećem mjestu se nalazi stranka Zeleni s 15-17 posto, iza koje slijede AfD i FDP s po 11 posto glasova. Stranka Ljevica može očekivati između šest i sedam posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. svibanj 2022 15:00