MIROSLAV LAJČAK

Specijalni izaslanik EU nakon sastanka s Vučićem: ‘Mnogo toga treba dodatno pokriti‘

Iz ureda srbijanskog predsjednika danas je najavljeno da će se Vučić u srijedu "obratiti javnosti"

Miroslav Lajčak 

 Askin Kiyagan/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP

Specijalni izaslanik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine i Zapadni Balkan Miroslav Lajčak sastao se u utorak u Beogradu sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i na Twitteru kratko poručio da je imao "dug i detaljan razgovor", ali da ima još puno toga za uraditi nakon vođenih razgovora.

"U nastavku mojih razgovora o napretku dijaloga pod pokroviteljstvom EU, imao sam dug i detaljan razgovor s predsjednikom Srbije. Mnogo toga treba dodatno pokriti nakon mojih sastanaka ovog tjedna", napisao je Lajčak na Twitteru.

Lajčak se ranije danas sastao i s direktorom vladina Ureda za Kosovo Petrom Petkovićem, ali ni iz Vučićeva niti iz Petkovićeva ureda do kasnog popodneva nisu objavljena priopćenja o sadržaju i ishodu razgovora.

Posjet Beogradu uslijedio je nakon rasprave Vijeća EU o dijalogu Beograda i Prištine, te poslije još jedne neuspjele runde razgovora beogradskih i prištinskih dužnosnika u Bruxellesu.

Iz ureda srbijanskog predsjednika danas je najavljeno da će se Vučić u srijedu "obratiti javnosti", te da su teme kosovsko pitanje i energetska kriza, odnosno predstojeći susret s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, na kojem se očekuje dogovor o povoljnom aranžmanu za opskrbu Srbije plinom u vrijeme energetske krize.

Lajčak je u ponedjeljak u Beču razgovarao i s premijerom Kosova Albinom Kurtijem, ali ni poslije tog razgovora nije bilo konkretnijih naznaka o nastavku dijaloga čiji je cilj normaliziranje odnosa dviju strana, usuglašeno tzv. briselskim sporazumom iz travnja 2013., postignutog i potpisanog pod pokroviteljstvom EU-a i tadašnje šefice eurodiplomacije Catherine Ashton.

Posljednju krizu u odnosima dviju strana potaknula je odluka Prištine da primijeni reciprocitet u pogledu važenja registarskih oznaka, što je Beograd vidio kao provokaciju Prištine.

Prištinske vlasti inzistiraju na recipročnim odnosima i očekuju da Srbija prizna neovisnost Kosova, proglašenu 2008. godine, dok Beograd ustrajno pokušava ishoditi da Priština pristane na formiranje Zajednice srpskih općina, što administracija kosovskih Albanaca vidi kao prijetnju nastanka "Republike Srpske na Kosovu".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2021 19:03