Bruxelles ga je bolno ošamario zamrzavanjem stotina milijuna eura iz svojih fondova, no najveći udarac primio je iz Varšave: izborni poraz poljske krajnje desne stranke Zakon i pravda (PiS) potvrdio je da nema ništa od ispunjenja sna mađarskog premijera Viktora Orbána o paneuropskom savezu neliberalnih stranaka, piše The New York Times.
Orbán i Budimpešta prošlih godina su ugostili niz konferencija krajnje desnih udruga i političara, među ostalim i konferenciju 2021. koja je okupila konzervativnu elitu koja je obećala "europsku konzervativnu renesansu". Nakon četvrte zaredom izborne pobjede lani i izbora koje je ponovo dobio obećanjem da će zaštititi kršćanske vrijednosti i spriječiti ulazak imigranata, Orbán je zahvalio istomišljenicima u Poljskoj, kao i drugim "prijateljima" u inozemstvu na njihovoj potpori. No politička situacija znatno se promijenila, Orbánovu viziju da će voditi neliberalni paneuropski pokret protivnika imigracije i vatrenih zagovornika očuvanja kršćanskih vrijednosti potkopali su poraz desnice u Španjolskoj prošlog ljeta i nedavni poraz PiS-a u Poljskoj, te duboke podjele oko rata u Ukrajini. U Slovačkoj je doduše pobijedio rusofil Robert Fico, ali Slovačka je premala da bi promijenila odnose moći u Europi.
Desna koalicija pobijedila je lani na izborima i u Italiji prošle godine, a premijerka je postala Giorgia Meloni, koja dijeli niz Orbánovih stavova o zaštiti zapadnih vrijednosti. No Meloni se od tada udaljila od Orbána zbog pitanja Ukrajine.
Orbán je svojim putinofilstvom uspio od sebe odbiti i Poljake: poljski PiS, dugogodišnji partner Orbánova Fidesza u borbama s Bruxellesom oko prava manjina, migranata, vladavine prava i demokratskih procedura, nikako nije bio oduševljen Orbánovim držanjem strane Rusiji. PiS i Fides dijele negativan stav prema birokraciji Europske unije, imigrantima i LGBTQ pravima, no i prije izbornog poraza PiS-a Poljaci su se počeli distancirati od Orbána, navodi američki list. Orbán se prošlog mjeseca u Kini sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Rekao mu je da Mađarska nikad nije htjela sukob s Rusijom, nego želi proširenje kontakata. To je razbjesnjelo druge europske čelnike, ne samo one liberalne nego i stranke krajnje desnice u Italiji i Poljskoj.
Orbán je razbjesnio članice EU i NATO-a odugovlačenjem s davanjem suglasnosti Mađarske za ulazak Švedske u NATO. Od 30 članica NATO-a, samo su Mađarska i Turska glasale protiv. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prošlog je mjeseca poslao parlamentu prijedlog podrške članstvu Švedske u NATO-u, očekuje se da će Turska na kraju povući svoj veto. No Orbán ne odustaje. Mađari su prvo navodili "tehničke" razloge za odgodu davanja suglasnosti, a zatim su se požalili na dokumentarac švedske televizije koji je kritizirao Orbánovu politiku. No mnogi misle da je glavni razlog Orbánov gnjev što im je EU zamrznula isplate milijarde eura. Orbán pokušava ucijeniti EU kroz pitanje NATO-a, kaže budimpeštanski analitičar Peter Kreko. "On ovo vidi kao svoju posljednju priliku da ostvari utjecaj i želi pokazati da neće dati ništa besplatno", kaže Kreko.
Najveći Orbánovi navijači su američki ultradesničari. Bivši predsjednik Donald Trump nedavno je pohvalio mađarskog premijera kao "jednog od najjačih vođa bilo gdje u svijetu", ali je i dodao da je "vođa Turske". Glasnogovornik mađarske vlade prenio je ovu pohvalu, samo je izostavio spominjanje Turske. Orbán se nedavno slikao s crvenom kapom s Trumpovim imenom, kojeg je opisao kao "čovjeka koji može spasiti zapadni svijet". Slično Trumpu, Orbán obećava da će "srušiti progresivnu elitu i isušiti bruxellesku močvaru". Međutim, na europskoj pozornici Fidesz je izoliran: prije dvije godine Orbánova se stranka povukla iz Europske pučke stranke, kluba stranaka desnog centra u Europskom parlamentu, kako bi izbjegla izbacivanje. Do sada nisu pronašli drugu skupinu koja bi ih prihvatila.
U međuvremenu je puno europskih zemalja prihvatilo Orbánove poruke o jačoj kontroli granica i zaustavljanju imigracije, ali sam Orbán ostao je nepopularan zbog svog preradikalnog, rasističkog jezika. Rezultati izbora u Poljskoj bili su ipak neugodno iznenađenje za Budimpeštu. Nakon nekoliko dana vladine šokirane šutnje Orbánov šef kabineta Gergely Gulyás priznao je da je "odluka poljskih glasača jasna" i da se "mora poštovati".
Sljedeći premijer Poljske najvjerojatnije će biti Donald Tusk, dugogodišnji Orbánov kritičar. Tusk je lani tijekom posjeta Budimpešti, gdje je stigao da bi dao podršku oporbi, opisao Mađarsku kao "nakaznu demokraciju". Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó nazvao je Tuska beznačajnim, otpisanim političarom. Tusk je najvjerojatniji budući premijer Poljske, a Orbánov san o paneuropskom savezu neliberalnih stranaka istopio se ponajviše zahvaljujući Poljacima, navodi NYT.