Lakić: Uskoro potpisivanje sporazuma Hrvatske i BiH o Južnoj interkonkeciji

Međudržavni sporazum između Hrvatske i BiH, kojim bi se trebala osigurati provedba projekta povezivanja plinskih mreža dviju zemalja, u završnoj je fazi i trebao bi biti potpisan najkasnije za dva do tri mjeseca, najavio je ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić.

Međudržavni sporazum nužna je pretpostavka za početak provedbe velikog energetskog projekta pod nazivom Južna interkonekcija, a znači izgradnju novog plinovoda unutar BiH koji bi, preko Posušja te Zagvozda, bio povezan s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj.

"Već smo započeli proceduru potpisivanja međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Plan je da se u travnju u Dubrovniku potpiše sporazum i da se ovaj projekt konačno i formalno pokrene", kazao je Lakić za TV Federacije BiH (FTV). Sporazum bi trebao biti potpisan na razini Vijeća ministara BiH i hrvatske vlade.

U intervjuu za portal Slobodna Bosna istaknuo je kako je kraj 2027. godine i konačni rok za provedbu cijelog projekta. Kazao je kako to nije proizvoljni vremenski okvir nego strateška nužnost, jer tada stupa na snagu odluka tijela Europske unije o potpunoj zabrani uvoza fosilnih goriva, odnosno plina, iz Rusije o kojemu je BiH sada u cijelosti ovisna.

Lakić je pojasnio kako se istodobno pripremaju izmjene zakona o Južnoj interkonekciji, što ga je u siječnju prošle godine usvojio entitetski parlament.

Trebale bi se promijeniti odredbe koje su definirale kako će projekt provoditi tvrtka BH-Gas iz Sarajeva, čemu su se od početka protivili iz HDZ-a BiH, tražeći uspostavu potpuno nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru.

Na kraju je, uz posredovanje veleposlanstva SAD-a, postignut politički dogovor da se projekt povjeri američkoj privatnoj tvrtki.

"Politika je maknuta od Južne interkonekcije. Struka se bavi time", kazao je Lakić, dodajući kako vjeruje da političkih problema ne bi trebalo biti.

Lakić je potvrdio kako dodjela koncesije sada ostaje model na kojemu se radi, a pretpostavka za to jest zakon o koncesijama koji već postoji u Federaciji.

Potvrdio je kako se, uz gradnju plinovoda, razmišlja i o gradnji triju plinskih elektrana, jer je to jedini način da se cijeli projekt učini financijski isplativim s obzirom na razmjerno mali broj potrošača koji bi koristili taj energent.

"To nije bio zahtjev investitora, nego zahtjev ministarstva. Ako nemamo velike potrošače plina, nema tko plaćati infrastrukturni projekt, pa bi to na kraju palo na teret građana“, kazao je.

Prema ranije objavljenim informacijama, gradile bi se najmanje tri elektrane na plin, i to potpuno nova u Mostaru, dok bi se preorijentirale postojeće elektrane na ugljen u Kaknju i Tuzli. Ukupna instalirana snaga trebala bi biti 1200 megavata.

Izravno zanimanje za provedbu ovih projekata iskazale su američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC te građevinski div Bechtel.

One također nude preuzimanje upravljanja zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru, dok bi Bechtel mogao biti uključen u gradnju dionice autoceste na koridoru Vc između Sarajeva i Mostara, na najzahtjevnijem dijelu koji uključuje i gradnju tunela dugog deset kilometara kroz planinu Prenj.