Više tisuća ljudi prisustvuje sahrani Ratka Mladića u Beogradu. Tu crkveno opijelo osobno drži srpski patrijarh Porfirije i to za generala koji je umro na izdržavanju doživotne kazne zatvora u Haagu zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina tijekom raspada Jugoslavije, piše Deutsche Welle.
Po svojoj želji, Mladić će počivati na Topčiderskom groblju pored svoje kćerke koja je još 1994. počinila samoubojstvo.
Televizijski kanal Informer, istureno glasilo vlasti, uživo je izvještavao o „veličanstvenom ispraćaju“, ne spominjući ni riječju oko 8.000 bošnjačkih civila i zarobljenika koje su Mladićeve trupe masakrirale u Srebrenici.
No, predsjednik Aleksandar Vučić nije bio na pogrebu, izgovarajući se ranije zakazanim posjetom kolege iz Uzbekistana.
Vučić traži srednji put
Situacija je pikantna za Vučića. Po svemu sudeći, on će već ovoga tjedna raspisati izvanredne parlamentarne izbore za 25. listopada, kada postoje realne šanse da izgubi od Studentskog pokreta. Vučić će na izborima biti kandidat svoje Srpske napredne stranke za premijera.
Poznavatelji prilika kažu da je zato Vučić našao srednji put – Mladić nije sahranjen uz državne, već uz vojne počasti, a predsjednik je pričao da država poštuje želje obitelji i samo osigurava dostojanstven pogreb.
„Zar smo trebali zabraniti ljudima da se pojave, zabraniti sahranu, raditi pasja groblja?", odgovorio je na kritike iz Europske unije. „Pasja groblja" je izraz koji se u Srbiji koristi za opisivanje neobilježene grobnice „narodnih neprijatelja" koje su jugoslavenski partizani strijeljali tijekom i poslije Drugog svjetskog rata.
Vučić je lakonski reagirao i na činjenicu da je europska povjerenica Marta Kos otkazala posjet Beogradu, nazvavši njenu reakciju „glupom“. Slično odmahuje rukom i na druge kritike povodom glorifikacije Mladića.
Izbori i u Bosni i Hercegovini
Prema Dejanu Bursaću, politologu iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, sve govori da je Vučić u panici pred izbore.
„Vučić se mora hvatati za razne slamke spasa – jedna od njih je i Mladićeva sahrana i kroz nju poticanje nacionalizma kako bi se Vučić pokazao kao patriot, a svoje političke protivnike predstavio kao izdajnike“, rekao je Bursać za DW.
Kako kaže, mnogi Srbi i dalje osjećaju duboko nezadovoljstvo gubicima u jugoslavenskim ratovima kao i time što za zločine nad Srbima uglavnom nitko nije odgovarao. „Taj osjećaj se sada podgrijava i politički iskorištava."
Slično misli i Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke. „Politika ovdje počiva na emocionalnom. To je područje oko kojeg se građani mobiliziraju i zaboravljaju kako teško i loše žive jer dominira patriotski naboj", kaže ona za DW.
U Bosni i Hercegovini su opći izbori još ranije nego u Srbiji, već su zakazani za 4. listopada.
Studenti imaju druge teme
U Srbiji pak Studentski pokret, zbir „plenuma" pobunjenih studenata sa svih fakulteta, djeluje bez lidera i vidljivih predstavnika. No sa svojih naloga na društvenim mrežama je izbjegao izjašnjavanje o Mladiću, sahrani i zločinima.
Analitičari kažu da i Vučićeva stranka i studentska lista – na kojoj bi se trebali naći profesori, aktivisti i druge poznate ličnosti – predstavljaju takozvanu catch all opciju, u pokušaju da za sebe vežu što više birača. A u Srbiji to znači da se ne smiju odreći ni glasova nacionalno usmjerenih birača.
„Posebno jer će izbore, po svemu sudeći, odlučiti mala margina“, kaže Bursać. Studenti su, kaže, shvatili da je mnogim ljudima u Srbiji dovoljno zalagati se za pravnu državu, demokraciju i protiv sustavne korupcije.
Studentski prosvjedi počeli su blokadama nastave nakon što je u studenome 2024. godine pala nadstrešnica svježe rekonstruirane željezničke postaje u Novom Sadu, drugom najvećem gradu zemlje. Poginulo je šesnaest ljudi.
Iako su tužiteljstva pokrenula više sudskih postupaka, ispitujući i moguću korupciju u građevinskim pothvatima, za sada nijedno suđenje nije počelo.
Jaka kontrola medija
U ispitivanja javnog mnijenja malo tko vjeruje, ali se može pretpostaviti da i vladajuća stranka i studenti mogu računati s oko 40 posto podrške. Podjela je jasna – Vučić na većinsku podršku računa samo među umirovljenicima i slabo obrazovanima prema kojima i usmjerava propagandu.
U toj atmosferi bi ključna mogla biti uloga malih oporbenih stranaka, kao i stranaka etničkih manjina, poput mađarske, koje su dosad stajale uz Vučića. Kritičari predbacuju predsjedniku Srbije da petnaest godina vlada željeznom šakom uz široki nepotizam, socijalne poklone, kontrolu medija i manipulacije na izborima.
„Stranka još ima veliku podršku na temelju velikog klijentelističkog sustava i kontrolom medija preko kojih utječu na stariju i ruralnu populaciju koja ne čuje drugu stranu, već živi pod medijskom presijom“, kaže politolog Bursać.
Teme se brzo mijenjaju
Vlast ovako ili onako kontrolira veliku većinu televizija i novinskih portala koji često objavljuju iste tekstove. Ovih dana Informer uzima na zub svakog tko označi Mladića kao zločinca i opisuje ga kao „dežurnog mrzitelja Srba" i „izdajnika".
Doduše, u Srbiji, gdje je predsjednik Vučić samo tijekom prošle godine zabilježio oko 400 televizijskih nastupa, teme se brzo mijenjaju. Do izbora krajem listopada Vučić će morati smisliti nešto drugo umjesto Mladićeve sahrane, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....