DVODNEVNA RASPRAVA

Srbijanski parlament protiv priznanja Kosova i njegovog članstva u Ujedinjenim narodima

Sjednicu su obilježili brojni prijepori, uzajamne optužbe predsjednika i predstavnika desnih stranaka
 Andrej Isakovic/Afp

Srbija ne treba priznati neovisnost Kosova niti se suglasiti s njegovim prijemom u UN, dominantna je poruka i vladajuće koalicije i oporbenih zastupnika poslije dvodnevne rasprave o Kosovu koja je u petak kasno navečer završila u srbijanskom parlamentu.

Parlament je na dnevnom redu posebne sjednice imao Izvješće o pregovaračkom procesu Beograda i Prištine od 1. rujna 2022. do 15. siječnja 2023. u kojem je istaknuto da za eskalaciju krize u tom razdoblju i sustavno diskriminiranje Srba na Kosovu isključivu odgovornost snosi prištinska strana.

Za usvajanje izvješća večeras su glasala 154 zastupnika, protiv ih je bilo 23, a devet nije glasalo. U parlamentu je bilo nazočno 186 od od ukupno 250 zastupnika.

U raspravi je oba dana sudjelovao i predsjednik Aleksandar Vučić kojeg je pozvala Vlada, a očekivalo se da zastupnike upozna s francusko-njemačkim planom za Kosovo poslije susreta s diplomatskom petorkom SAD-EU.

image
Andrej Isakovic/Afp

Vučić je inzistirao da je to neformalni dokument, "non paper", te da ga se zato ne smije objavljivati "jer je to pravilo u diplomaciji", ali je oporbi ponudio da im u svom uredu u ponedjeljak pokaže plan iza kojeg su stali SAD i EU.

Sjednicu su obilježili brojni prijepori, uzajamne optužbe predsjednika države i predstavnika desnih stranaka, a u četvrtak je izbjegnut fizički obračun kad je u dvorani nastao kaos uz naguravanje zastupnika oporbenih desnih stranaka s vladajućim naprednjacima, što je predsjednik parlamenta Vladimir Orlić (SNS) ocijenio kao "pokušaj lična" šefa države.

Vidno iznerviran ponašanjem, porukama i optužbama oporbe, Vučić se oporbenim zastupnicima često obraćao povišenim tonom, nazivajući ih huliganima, kriminalcima, divljacima, lopovima, kukavicama, dok su ga s druge strane optuživali da će "izdati Kosovo".

"Nikada neću priznati Kosovo i nisam za Kosovo u UN", uzvratio je Vučić, triput uzastopce ponavljajući tu rečenicu.

Izuzmu li se česti prijepori i uzajamne optužbe s oporbom, suštinska Vučićeva poruka je da kao predsjednik države neće priznati neovisnost Kosova niti prijem članstvo u UN-u, te da "predaja i kapitulacija nisu opcija".

Posloživši politiku Srbije prema Kosovu za sljedeće razdoblje u 10 točaka, Vučić je na prvo mjesto stavio cilj da se "gotovo na svaki način i po svaku cijenu sačuvaju mir i stabilnost".

Put do tog cilja bit će suzdržavanje i izbjegavanje svih provokacija "izuzev ako imovina i životi ljudi ne budu ugroženi kao 2004. godine", mlisleći na tzv. "martovski pogrom" kad je 17. ožujka u napadima albanskih ekstremista ubijeno 28 osoba, oko 900 pretučeno ili ozlijeđeno, a s Kosova prognano oko 4000 Srba i nelabanaca, a oništeno je i oštećeno 19 spomenika kulture prve kategorije i 16 pravoslavnih crkava.

Druga točka je inzistiranje na formiranju Zajednice srpskih općina što Beograd vidi kao polaznu točku za dalju normalizaciju odnosa s Prištinom, a njihovo formiranje podupiru SAD i EU. Kosovski premijer Albin Kurti je, pak, istog dana naveo da Priština ima šest uvjeta za tu asocijaciju, a ključni od njih podrazumijeva da ona bude formirana tek nakon uzajamnog priznanja.

Pod točkom tri Vučić podrazumijeva sigurnost za sve Srbe na Kosovu, a ta točka zajednička je i za prethodne dvije.

Ulaganje u bolji život Srba na Kosovu točka je četiri uz koju je Vučić spomenuo proračunska ulaganja i investicija od oko 900 milijuna eura.

image
Andrej Isakovic/Afp

U točki pet istaknuta je spremnost Srbije da"razgovara i pregovara i o najlošijim papirima", jer "nema pravo ponoviti iskustva iz prošlosti".

Očuvanje vitalnih državnih i nacionalnih interesa je točka šest koja poodrazumijeva da će Srbija čuvati i štititi vojnu neutralnost, a istodobno razvijati i jačati svoju vojsku i sve odluke donisti samostalno, bez miješanja s istoka i sa zapada.

Pod točkom sedam, Vučić je istaknuo "životno važan interes Srbije da ostane na europskom putu", rekavši da sad ni manje od 43 posto ljudi nije za ustrajavanje na eurointegracijama, ali da "europski put znači mnogo toga za Srbiju - uključujući investicije i gospodarsku suradnju".

Točka osam podrazumijeva daljnje napore za ekonomski rast Srbije, razvoj zdravstva, energetskog sektora, proizvodnju hrane, snaženje vojske.

Nastavak razgovora su deveta točke jer, po Vučićevim riječima, u suprotnom "bili bismo, potpuno izolirani i s nama nitko ne bi razgovarao".

"Ne možete funkcionirati sami", rekao je Vučić.

Pod točkom 10 naveo je program "Srbija 2025." koji, među ostalim, podrazumijeva snaženje demografske slike i povećanje prosječnih plaća na tisuću eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 16:15