BRUXELLES - Obvezivanje telekomunikacijskih kompanija da čuvaju podatke o telefonskim razgovorima, SMS-ovima i elektroničkoj komunikaciji građana je ilegalno, smatra Europski sud pravde, kako se popularno zove Sud Europske unije.
Taj je sud presudom u slučaju direktive o zadržavanju podataka poništio tu direktivu koja je stupila na snagu još 2006., iako su se protiv nje pobunile mnoge nevladine udruge za zaštitu temeljnih ljudskih prava, ali i mnogi zastupnici Europskog parlamenta. Smatrali su da to, bez obzira na potrebu učinkovite borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala i dječje pornografije, ugrožava osnovna ljudska prava kao što je pravo na privatnost.
Poštivanje privatnosti
Spomenuta direktiva obvezivala je telekomunikacijske tvrtke da čuvaju podatke o tome tko je koga kontaktirao, kada, koliko često i s kojih lokacija te koje je web stranice posjećivao u razdoblju od šest mjeseci do godinu dana.
Sud, koji je glavno tijelo za interpretaciju EU zakona u slučaju spora, smatra da se obvezom zadržavanja tih podataka i dopuštanjem da im pristupe ovlaštene nacionalne sigurnosne i sudbene službe zadire u temeljna prava zaštite osobnih podataka i poštivanja privatnosti. Uz to, zadržavanje i moguće naknadno korištenje podataka bez prava pretplatnika da uopće bude informiran o tome može stvoriti i osjećaj da se njegov privatni život nadzire.
Nakon odluke 13-članog sudskog vijeća u priopćenju je navedeno da ti podaci, uzeti zajedno, mogu pružiti prilično precizne naznake o privatnom životu određene osobe. Kao primjer se navode navike građana, mjesto trajnog boravka i kretanja, društvene sredine koje posjećuju, interes za određeni sadržaj na web stranicama i druge.
Sud smatra da je neproporcionalno i razdoblje u kojem se čuvaju ti podaci, a nedostaje i zaštita od moguće zloporabe direktive. Nema ni ograničenja na striktni minimum koji bi bio dopušten za miješanje u privatni život kako bi se sačuvao neki veći interes.
Legitimni interesi
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, koji je i kandidat skupine europskih socijalista i demokrata za budućeg predsjednika Europske komisije, rekao je da bi sada Komisija trebala pažljivo proučiti tu sudsku odluku i doći s novim prijedlogom koji bi uravnotežio legitimne interese koji su s tim povezani.
Schulz smatra da bi bilo kakav novi prijedlog trebao poštivati sva jamstva koja sadrži Europska povelja o temeljnim pravima. Također bi trebao jamčiti i visoku razinu zaštite podataka, pogotovo sada u vrijeme digitalne komunikacije, čime bi se izbjeglo “neproporcionalno” miješanje u privatni život građana.
- Samo ako se pridržavamo najviših standarda kod kuće, možemo ostatku svijeta preporučiti naše zajedničke vrijednosti - rekao je Schulz.
No, neki diplomati smatraju da će ova sudska odluka imati negativan utjecaj na borbu protiv raznih oblika kriminala.
Troels Oerting, šef Europskog centra za borbu protiv cyber kriminala, rekao je da su sada kapaciteti EU vrlo ograničeni za identificiranje kriminalaca i “predatora” na djecu preko interneta.
- Posljedica je pravna praznina i određena anarhija jer će operateri početi raditi neorganizirano - istaknuo je Oerting.
Tajnost komunikacija
Juan Fernando López Aguilar, šef Odbora za građanske slobode Europskog parlamenta, koji vrši pritisak na Vijeće i Komisiju da se usvoji nova direktiva o zaštiti podataka, izjavio je da je ova sudska odluka važna vijest za 500 milijuna građana Europske unije jer pokazuje da Europska unija nije važna samo zbog eura i zajedničkog tržišta, nego i zbog zaštite osnovnih prava kao što je i pravo na tajnost osobne komunikacije.