Ključni događaji:
- EU i Britanija uvode nove sankcije Rusiji, Ursula von der Leyen: ‘Već pripremamo nove‘
- Kallas: ‘Želimo vidjeti posljedice za Rusiju o kojima govori SAD‘
- Zelenski: ‘Moskva kupuje vrijeme, treba je suočiti s dodatnim sankcijama‘
- Kina: ‘Podržavamo izravni dijalog Ukrajine i Rusije‘
- Trump: ‘Bilo bi sjajno da se razgovori održe u Vatikanu‘
- Peskov: ‘Rok za memorandum o primirju nije moguć‘
Rusija na bojišnicu poslala 20.000 naturaliziranih državljana
Ruske vlasti kažu da su poslale oko 20.000 migranata da se bore u ratu protiv Ukrajine nakon što su im dali državljanstvo.
Vojni istražitelji redovito su vršili racije kako bi pronašli tek naturalizirane muškarce koji se nisu željeli prijaviti u vojsku, rekao je Aleksandar Bastrikin, čelnik Istražnog odbora, prenosi državna novinska agencija TASS u utorak.
"Pronašli smo ih 80.000 te ih registrirali u vojnu službu, a 20.000 ovih ‘mladih‘ državljana Rusije, koji iz nekog razloga ne vole život u Uzbekistanu, Tadžikistanu ili Kirgistanu, već se nalaze na bojišnici", dodao je.
Više od 30 godina nakon pada Sovjetskog saveza, Rusija je i dalje odredište mnogih migranata, posebno iz bivših sovjetskih republika ili središnje Azije.
U zemljama koje spominje Bastrikin, standard života značajno je niži nego u Rusiji i manjak je poslova, tako da mnogi mladi muškarci dolaze kao sezonski radnici, pokušavajući pritom dobiti rusko državljanstvo.
Kremlj se također oslanja na financijske poticaje kako bi privukao dragovoljce na bojište, posebno iz siromašnijih regija Rusije.
Dodatno, vojnici odani sjevernokorejskom vrhovnom vođi Kim Jong Unu, savezniku Kremlja, također su posljednjih mjeseci poslani kako bi ponovno zauzeli dijelove zapadne ruske regije Kursk. Postoje također redovita izvješća o regrutaciji državljana drugih zemalja poput Kine, Indije, Kube, Senegala i Toga.
Rusija izvela novi napad u Sumskoj oblasti
Rusija je izvela raketni napad na grad Šostka u Sumskoj oblasti na sjeveroistočnom dijelu Ukrajine, tijekom kojeg je oštećena infrastruktura jednog poduzeća. Kako je izvijestila Vojna uprava Sumske oblasti, napad se dogodio poslijepodne. Ukrajinske zračne snage navode da je raketa detektirana u 17.19 sati. Putem Telegrama je potvrđeno da je u tijeku akcija spašavanja.
Ruska državna agencija TASS izvijestila je da su ruske vlasti poslale oko 20 tisuća naturaliziranih građana na bojište u Ukrajini jer se nisu prijavili za vojnu obvezu, pozivajući se na izjavu Aleksandra Bastrikina, predsjednika ruskog Istražnog odbora.
Zelenski zahvaljuje Europskoj uniji na paketu sankcija
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na platformi X da je zahvalio Ursuli von der Leyen i cijeloj Europskoj uniji na 17. paketu sankcija, navodeći da se radi o "koraku u pravom smjeru".
- Važno je uvesti stroga ograničenja ruskoj floti tankera, koja služi za financiranje ubojstava, kao i svim shemama kojima se Rusija koristi za jačanje svoje vojne industrije. Što je veći pritisak na Rusiju, to će Moskva imati više poticaja da krene prema istinskom miru. S Ursulom smo razgovarali i o pripremama za 18. paket sankcija EU. Ruska nafta, energetska infrastruktura, banke i financijske sheme, to su područja koja Rusiju najviše pogađaju i stoga najviše pridonose miru. Zahvaljujem svima koji zagovaraju strože sankcije - napisao je Zelenski.
Ukrajina poziva na dodatno smanjenje najviše cijene ruske nafte
Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Andrij Sibiha, pozvao je na skupinu G7 da dodatno snizi svoje ograničenje cijene ruske nafte koja se prevozi morskim putem na 30 dolara po barelu.
Trenutačna granica G7 postavljena je na 60 dolara po barelu. "S našeg stajališta, naše pozicije, razumna najviša cijena je 30 dolara", rekao je Sibiha u Bruxellesu.
Najviša cijena je uvedena u prosincu 2022. godine i zabranjuje kompanijama sa sjedištem u državama G7 trgovanje ruskom naftom ako se ona prodaje za više od 60 dolara za barel.
No, vlada Velike Britanije kaže da sada razmatra to ograničenje i da ga može još smanjiti, tako da bude bliža troškovima proizvodnje, smanjujući tako ruske prihode od nafte.
Litavski šef diplomacije pozvao na nove sankcije, šefica EK potvrdila da su u pripremi
Nekoliko minuta nakon što je odobren 17. paket sankcija EU-a, Litva je pozvala da se pripremi još jedan val mjera. Ministar vanjskih poslova te istočnoeuropske zemlje Kestusis Budrys pozvao je na 18. krug sankcija, neposredno prije sastanka s kolegama iz EU-a.
Do ovoga je došlo nakon što je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla da Rusija nikada neće pristati na ultimatume bilo koga, kada je upitana o najnovijim sankcijama europskog bloka.
Visoka povjerenica EU-a za vanjsku politiku, Kaja Kallas, ranije je izvijestila o odobravanju novog paketa sankcija te je istaknula da su nove sankcije protiv Rusije u pripremi, a i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je naknadno da se već radi na 18. paketu sankcija protiv Rusije.
"Vrijeme je da se pojača pritisak na Rusiju kako bi se postigao prekid vatre", navela je ona na X-u, nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Njemački ministar vanjskih poslova, Johann Wadephul, izjavio je, pak, da u SAD-u postoji "velika spremnost" da se razmotre dodatne sankcije Rusiji.
Istaknuo je kako očekuju da SAD neće tolerirati činjenicu da Rusija nije nametnula trenutačno primirje. "Više smo puta jasno dali do znanja da od Rusije očekujemo jednu stvar - trenutačno primirje bez preduvjeta", rekao je na marginama sastanka s kolegama iz EU u Bruxellesu.
Dodao je da će Europljani, sve dok Vladimir Putin ne bude ozbiljan u vezi s pregovorima, biti spremni pojačati mjere koje su već uvedene protiv Moskve.
"Otrežnjujuće je vidjeti da Rusija nije poduzela ovaj korak i morat ćemo reagirati. Također očekujemo da naši američki saveznici to neće tolerirati", zaključio je.
Rusija pustila grčki tanker
Rusija je u nedjelju pustila grčki naftni tanker koji j eranije zadržala u svojim teritorijalnim vodama nakon što je napustio estonsku luku, izvijestila je u utorak estonska javna televizija ERR, kako prenosi The Moscow Times.
Čini se da je Green Admire, koji plovi pod liberijskom zastavom, napustio Finski zaljev i ušao u Baltičko more, s navedenim odredištem Rotterdam u Nizozemskoj, pokazao je Reutersov pregled podataka o praćenju brodova LSEG-a.
Brod je napustio luku Sillamae u Estoniji, nakon čega je zadržan u ruskim teritorijalnim vodama, priopćilo je u nedjelju estonsko ministarstvo vanjskih poslova.
Estonski ministar vanjskih poslova rekao je da je ruska akcija protiv Green Admirea vjerojatno odgovor na kampanju estonske mornarice za pregled tankera iz ruske ‘flote u sjeni‘, koji se koriste za prijevoz milijuna barela ruske nafte kroz Baltičko more.
Zaharova o sankcijama: ‘Ne odgovaramo na ultimatume‘
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da Ukrajina mora odlučiti hoće li se razgovori nastaviti, odnosno hoće li surađivati u raspravi o memorandumu prije budućeg mirovnog sporazuma koji je Moskva predložila, javlja Reuters.
U svom tjednom briefingu, Zaharova je ustvrdila da su europski saveznici Ukrajine pokušali, ali nisu uspjeli, spriječiti nastavak izravnog dijaloga s Rusijom.
Referirajući se, pak, na najnoviju najavu sankcija EU, Zaharova je rekla da Rusija "nikada ne odgovara na ultimatume".
Ruski strateški bombarderi u blizini Norveške uz pratnju iz nepoznate zemlje
Dva strateška bombardera izvela su planirani let u blizini Norveške, prema ruskom ministarstvu obrane. Ministarstvo je, kako navodi državna novinska agencija Tass, priopćilo da je zrakoplov TU-95M letio iznad međunarodnih voda u Barentsovom moru.
Ruske zrakoplove su tijekom dijela leta, koji je trajao više od četiri sata, pratili zrakoplovi neimenovane strane države, dodaje se u izvješću.
EU i Britanija uvode nove sankcije Rusiji
Europska unija odobrila je svoj 17. paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na gotovo 200 brodova ‘flote u sjeni‘.
"EU je odobrila svoj 17. paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na gotovo 200 brodova skrivene flote, izvijestila je visoka povjerenica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. Nove mjere također se bave hibridnim prijetnjama i ljudskim pravima.
"U pripremi su nove sankcije protiv Rusije. Što dulje Rusija vodi rat, to će naš odgovor biti oštriji", dodala je.
EU i njezini zapadni saveznici postupno suzbijaju rusku flotu tankera koji pokušavaju zaobići ograničenje cijena ruske koje je na snazi od kraja 2022. Ovo je ograničenje osmišljeno kako bi se omogućila prodaja ruske nafte trećim zemljama korištenjem zapadnih osiguravateljskih usluga, pod uvjetom da cijena nije bila veća od 60 dolara po barelu.
Britanska vlada u međuvremenu je također najavila uvođenje 100 novih sankcija protiv Rusije u ruskom vojnom, energetskom i financijskom sektoru te onima koji provode "Putinov informacijski rat protiv Ukrajine".
U priopćenju za medije vlada je navela da Velika Britanija i partneri "također rade na pooštravanju gornje granice cijene nafte, dodatno ograničavajući ključne prihode od nafte za Putinov ratni stroj".
Među sankcijama su mjere usmjerene na opskrbu oružanim sustavima, poput raketa Iskander, koje su neselektivno korištene u Ukrajini. Ruske dezinformacije su također na meti britanske vlade.
Sankcionirano je još 14 članova Agencije za društveni dizajn (SDA), informacijske operacije koju financira Kremlj. Sankcionirano je i 46 financijskih institucija koje pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija.
Na popisu sankcija se nalazi još 18 brodova iz ‘flote u sjeni‘ koji prevoze rusku naftu.
Ministar vanjskih poslova David Lammy nazvao je Vladimira Putina "ratnim huškačem", dok je ukazivao na ruske napade diljem Ukrajine posljednjih dana.
"Pozivamo ga da odmah pristane na potpuno i bezuvjetno primirje kako bi se mogli voditi razgovori o pravednom i trajnom miru", rekao je.
Zelenski: Rusija kupuje vrijeme, treba je suočiti s novim sankcijama
Rusija kupuje vrijeme i trebala bi se suočiti s dodatnim sankcijama, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Govoreći dan nakon što je Donald Trump održao telefonski razgovor s Vladimirom Putinom - bez napretka i znakova prekida vatre - ukrajinski predsjednik rekao je da rat mora završiti pregovorima, ali da moraju postojati jasni i realni prijedlozi.
"Očito je da Rusija pokušava kupiti vrijeme za nastavak rata i okupacije", napisao je on na Telegramu.
"Surađujemo s partnerima kako bismo izvršili pritisak na Ruse da se ponašaju drugačije... Sankcije su važne i zahvalan sam svima koji ih čine opipljivijima za počinitelje rata".
Ukrajina je, dodao je, "spremna za sve učinkovite formate pregovora", a ako Rusija "nastavi postavljati nerealne uvjete", onda "mora biti teških posljedica".
Kallas: ‘SAD kažu da bez bezuvjetnog primirja slijede posljedice za Rusiju, želimo ih vidjeti‘
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, Kaja Kallas, u utorak je pozvala Sjedinjene Države da poduzmu "snažne mjere" protiv Rusije ukoliko Moskva ne pristane na prekid vatre u Ukrajini.
"Amerika je rekla da ako Rusija ne pristane na bezuvjetno primirje, bit će posljedica. Dakle, želimo vidjeti te posljedice, i sa strane SAD-a", rekla je Kallas na sastanku ministara EU-a u Bruxellesu.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je nakon odvojenog poziva Trumpa i europskih čelnika u ponedjeljak da će EU "povećati pritisak" na Moskvu kroz dodatne sankcije.
Njemački ministar obrane: ‘Putin nije zainteresiran za mir‘
Ruski predsjednik Vladimir Putin nije zainteresiran za mir, za prekid vatre postavlja svoje uvjete i samo želi dobiti na vremenu, izjavio je u utorak njemački ministar obrane Boris Pistorius.
“Nažalost, Putin još uvijek nije ozbiljno zainteresiran za mir ili prekid vatre, barem ne pod uvjetima koji su prihvatljivi drugima i očito pokušava dobiti na vremenu”, izjavio je Pistorius prije početka sastanka ministara obrane država članica EU-a.
Ministar Pistorius je istaknuo da Putina ne treba suditi po onome što govori nego po onome što čini. “Mislim da nam to više pomaže nego nagađanja o ozbiljnosti njegovih namjera”, rekao je.
Rekao je da prekjučerašnji ruski napad dronovima, najmasovniji od početka rata “daje dubok uvid u stvarne namjere”.
Istaknuo je da je sada važnije nego ikada pružiti trajnu i snažnu podršku Ukrajini. Kao najvažniju točku današnjeg ministarskog sastanka naveo je inicijativu visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas da se ove godine za Ukrajinu osigura dva milijuna komada topničkog streljiva. “Njemačka će imati značajnu ulogu u tome”, rekao je Pistorius.
Kina podržava izravni dijalog Ukrajine i Rusije
Kina je rekla da podržava „izravni dijalog“ između Rusije i Ukrajine, nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će dvije zemlje „odmah“ započeti mirovne pregovore nakon što razgovara s Vladimirom Putinom.
„Kina podržava sve napore usmjerene na postizanje mira“, rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.
Kina je u utorak izjavila da podržava „izravni dijalog i pregovore između Rusije i Ukrajine te da se zalaže za političko rješavanje krize“, izvještava Agence France-Presse.
„Kina se nada da će uključene strane nastaviti s dijalogom i pregovorima kako bi se postigao pravedan, trajan i obvezujući mirovni sporazum prihvatljiv svim stranama“, rekla je Mao.
Zelenski: Ukrajina je spremna za potpuno primirje
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se čuo s američkim predsjednikom Trumpom prije i nakon njegovog razgovora s Putinom.
U ponedjeljak kasno navečer Zelenski je na X-u objavio da je Ukrajina spremna za potpuno primirje i izravne pregovore s Moskvom, no ako Rusija to odbije, potrebne su jače sankcije.
"Na početku našeg bilateralnog razgovora, predsjedniku Trumpu sam potvrdio da je Ukrajina spremna za potpuno i bezuvjetno primirje, o čemu su posebno govorile Sjedinjene Države. Važno je ne razvodnjavati ovaj prijedlog. Ako Rusi nisu spremni zaustaviti ubojstva, moraju postojati jače sankcije. Pritisak na Rusiju gurnut će je prema pravom miru - to je očito svima u svijetu", rekao je Zelenski.
Rusija tijekom noći lansirala više od 100 dronova, tvrdi Ukrajina
Rusija je lansirala 108 dronova tijekom noći, izvijestile su ukrajinske zračne snage.
"Zrakoplovstvo, protuzračne raketne trupe, jedinice za elektroničko ratovanje i bespilotni sustavi te mobilne skupine Obrambenih snaga Ukrajine odbili su napade", priopćile su zračne snage.
Jutros su zračne snage objavile da su 93 drona "neutralizirana" - 35 oboreno, a 58 elektronički ometano.
Nije jasno što se dogodilo s preostalih 15 dronova.
Zrakoplovstvo je izjavilo da su ciljane regije Donjeck, Dnjepropetrovsk, Sumy i Žitomir, piše Sky News.
Trump: ‘Da, u svojoj glavi imam crvenu liniju, ali neću o tome govoriti‘
Donald Trump ponovio je jučerašnje izjave svog potpredsjednika, a obojica su rekli da su spremni povući se iz razgovora ako ne budu vidjeli dovoljan napredak.
Jučer, prije Trumpovog telefonskog razgovora s Vladimirom Putinom, JD Vance je upozorio da ako Rusija nije "spremna sudjelovati", onda će "SAD na kraju morati reći da ovo nije naš rat".
Trump je upotrijebio iste riječi nakon poziva, rekavši novinarima u Ovalnom uredu: "Ovo nije moj rat, ovdje sam samo da pokušam pomoći."
Na pitanje novinara ima li "crvenu liniju" koja bi ga natjerala da se povuče, odgovorio je: "Da, u svojoj glavi, ali nije to nešto što ću objaviti. No definitivno u svojoj glavi imam."
Trump: Bilo bi sjajno da se razgovori održe u Vatikanu
Ukrajina, Rusija i SAD su svi rekli da su otvoreni za razgovore u Vatikanu, kao što je nedavno predložio novoizabrani papa Lav.
Donald Trump je kasno sinoć, razgovarajući s novinarima u Ovalnom uredu, rekao da bi "to bilo sjajno" i da bi dalo dodatni značaj procesu.
Moskva je također pozdravila prijedlog Vatikana, ali nije donesena nikakva odluka o mjestu za "moguće buduće kontakte", prema riječima Dmitrija Peskova, glasnogovornika Kremlja.
Ali ti razgovori možda uopće neće uključivati SAD, također je upozorio Trump, a Washington je spreman "povući se" ako ne bude dovoljnog napretka.
"Ovo nije moj rat", rekao je, piše Sky News.
Glasnogovornik Kremlja: Rok za memorandum o primirju nije moguć
Proces usuglašavanja teksta memoranduma o miru i prekidu vatre bit će zamršen za Moskvu i za Kijev te ne može biti fiksnog roka, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rano u utorak, a citirale su ga ruske novinske agencije.
"Bojimo se da rokova nema niti ih može biti. Jasno je da svi ovo žele obaviti što je brže moguće, no, naravno, vrag je u detaljima", rekao je Peskov novinarima, a citirala ga je državna novinska agencija RIA.
"Nacrte će sastaviti i ruska i ukrajinska strana, ti nacrti dokumenata će biti razmijenjeni, a potom (slijede) kompleksni kontakti kako bi se razvio jedinstven tekst", kazao je glasnogovornik Kremlja.
Američki predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak održao telefonske razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te čelnicima Europske unije, Francuske, Italije, Njemačke i Finske u sklopu svojih napora da okonča trogodišnji rat u Ukrajini.
Trump je nakon poziva rekao da će Rusija i Ukrajina odmah započeti s pregovorima o prekidu vatre.
Putin je rekao da je Rusija "spremna surađivati s ukrajinskom stranom na memorandumu o mogućem budućem mirovnom sporazumu".
"Dogovorili smo se s predsjednikom Sjedinjenih Država da će Rusija predložiti i spremna je surađivati s ukrajinskom stranom na memorandumu o mogućem budućem mirovnom sporazumu, kojim će se definirati niz stajališta, primjerice načela nagodbe, vremenski okvir mogućeg mirovnog sporazuma", rekao je Putin novinarima blizu Sočija, crnomorskog ljetovališta.
Komentari
0