U SAD sve više kompanija svojim zaposlenima nalaže cijepljenje. U Njemačkoj je to zapravo nemoguće, ali i tu se traži način kako da se što više suradnika nekako navede na cijepljenje, piše Deutsche Welle.
Šef Googlea Sundar Pichai je u svom blogu od prošlog tjedna bio posve jasan: "Svatko tko dolazi raditi na naš kamp mora biti cijepljen." Slično je i u Facebooku, a i američke tvrtke kao što su Netflix, Uber ili Washington Post žele na radnom mjestu vidjeti samo cijepljene suradnike.
Njemački sindikati odmah upozoravaju: takva obaveza u Njemačkoj može postojati samo ako postoji obaveza cijepljenja svih građana - a protiv korone nje nema. A neće je niti biti, ako se pita, na primjer, njemačkog ministra unutrašnjih poslova: "Alergičan sam kad netko kaže 'ako nisi cijepljen, nećeš više kod nas smjeti raditi'", izjavio je Horst Seehofer (CSU) nedavno za Mittelbayerische Zeitung. On je "odlučni protivnik obaveze cijepljenja" protiv korone.
U SAD je sve više šefova koji od svih zaposlenih traže da budu cijepljeni ako žele kod njih raditi. U Njemačkoj - a slično je i u čitavoj EU, to je praktično nemoguće već i po smjernicama o povjerljivosti osobnih podataka.
"Kako da uopće znamo, tko je cijepljen?"
I trideset najvećih njemačkih koncerna izlistanih u indeksu DAX ne razmišljaju o obavezi cijepljenja, rezultat je ankete koju je proveo list Welt am Sonntag. Doduše, svi njemački koncerni nude svojim zaposlenima mogućnost cijepljenja u ambulantama tvrtke, ali to je sve što uopće mogu. Jer oni uopće nisu ovlašteni to znati da bi onda to postavili kao uvjet. Tako iz Siemensa pišu: "Mi ne znamo tko je cijepljen ili tko nije, a to ne smijemo niti pitati prema propisima o tajnosti osobnih podataka."
Ipak, Infektološki institut Robert Koch raspolaže podacima kako je dosad oko milijun osoba cijepljeno u ambulantama tvrtki. Kod energetskog koncerna Eon je dragovoljna anketa pokazala kako je "preko 90% suradnika primilo već prvu dozu, drugu oko 85%." No nitko ne zna - i ne može znati, jesu li i ti suradnici istinito napisali svoj status, niti kako je to u drugim kompanijama.
Prema posljednjim službenim podacima, oko polovine stanovništva Njemačke je potpuno cijepljeno, negdje oko 62% je primilo barem prvu dozu. Ali gužve za cijepljenje više nema, što znači i da u ovoj zemlji postoji značajan broj osoba koji se uopće ne namjeravaju cijepiti - iz bilo kojeg razloga.
No, zdravstvenim i infektološkim stručnjacima to nipošto nije dovoljno da bi se potpuno normalizirao društveni i gospodarski život. S obzirom da je u već devet od deset novih slučajeva riječ o delta soju virusa, Institut Robert Koch procjenjuje kako treba biti cijepljeno najmanje 85% stanovništva starijeg od 12 i mlađeg od 60 godina, a kod još starijeg stanovništva to treba biti najmanje 90% kako bi se dostigla "kolektivna otpornost" čitavog društva.
Obaveza cijepljenja bi značila da je već portir u nekoj firmi ovlašten tražiti od zaposlenih potvrdu o cijepljenju - u Njemačkoj je to potpuno nezamislivo dok ne postoji i opća obaveza.
Cijepljeni su doduše jeftiniji, ali...
Dragovoljno - to će teško biti ikad postignuto, što znači da bi jedina mogućnost bilo uvođenje zakonske obaveze cijepljenja. Hoće li njemački parlament i prihvatiti takav zakon, to je teško reći. U Njemačkoj je doduše već odavno bilo obaveze cijepljenja, ali ipak protiv bitno opasnijih bolesti: prvo obavezno cijepljenje za sve građane je još 1807. uvela Bavarska, od 1878. je u čitavoj Njemačkoj uvedena obaveza cijepljenja protiv boginja. U socijalističkoj Istočnoj Njemačkoj su od 1953. svi morali biti cijepljeni, između ostalog, i protiv tuberkuloze.
Nešto između opće i nikakve obaveze bi bila obaveza cijepljenja za određena zanimanja kod kojih su te osobe osobito izložene ili gdje bi mogli biti značajni multiplikatori zaraze: na primjer njegovatelji ili zaposleni u školama. Za tako nešto se zalaže i direktor Instituta njemačkog gospodarstva Michael Hüther: "U kritičnim zanimanjima, osobito u sektoru zdravstva i obrazovanja, zakonodavac bi trebao uvesti obavezu cijepljenja jer se tu radi o osobama koje se trebaju zaštititi." On nije nesklon niti općoj obavezi cijepljenja za sve građane.
Prema anketi koje je njihova udruga provela među 2950 tvrtki srednje veličine, 54% šefova bi željelo opću obavezu cijepljenja, 45% ih je protiv. No, tu su na prvom mjestu posve sebični razlozi: vlada veliki strah od nekakvog novog lockdowna, a tako i firme mogu uštedjeti u mjerama zaštite - od većeg prostora za zaposlene pa do njihovog testiranja.
Određena "motivacija" i mali pokloni su dozvoljeni, ali kod nekog oblika prisile - tu bi brzo bilo posla za sud.
Na "fini način"
Ipak, čak i kad su direktori tako motivirani založiti se za zakonsku prisilu, tu nema nedvosmislenog stava. Tako i neke njemačke tvrtke rjeđe prijetnjama nego na "fini način" pokušavaju navesti svoje suradnike na cijepljenje.
Vlasnik lanca staračkih domova će darovati 1.000 eura za društvo zaposlenih ako u toj instituciji njih najmanje 60% bude cijepljeno. Informatički koncern SAP cijepljenima obećava besplatne ulaznice za jednu nogometnu utakmicu, turoperator Alltours je najavio kako će od konca listopada u njegove hotele primati samo cijepljene ili osobe koje su ozdravile.
Pogotovo u posljednjem slučaju, tu bi još sudovi mogli dati svoje mišljenje ako neka mušterija postavi to pitanje i Alltours, prema postojećim zakonskim okvirima i bez opće obaveze cijepljenja, vjerojatno neće dobro proći. No kad je riječ o novčanim ili drugim poklonima - tu je sve "čisto".
To je i mišljenje stručnjaka za medicinsko pravo, Rudolfa Ratzlera: na pitanje, može li poslodavac prisiliti zaposlene da se cijepe, odgovara: "Ne, naravno da ne smije. Ali on smije izvršiti indirektni pritisak", piše Deutsche Welle.