PIŠE INOSLAV BEŠKER

Što je Komšić zapravo čuo u Vatikanu? Analiza Svete Stolice daje uvid u realne dimenzije sastanka

Ovo je bio drugi službeni susret Željka Komšića s papom Franom, nakon onog od 15 veljače 2020

Papa Franjo i Željko Komšić

 Vatican Media/CPP/HANS LUCAS/Hans Lucas via AFP

Poglavar Katoličke crkve papa Frane primio je danas (u ponedjeljak) u audijenciju svojoj Privatnoj biblioteci u vatikanskoj Apostolskoj palači predsjedavajućeg člana kolegijalnoga tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića. Bosanski državnik se zatim sastao i nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama ("ministrom vanjskih poslova" u papinskome Državnom tajništvu.

Talijanska katolička agencija Servis regijskih informacija (SIR) objavila je da je Papa na kraju sastanka s Komšićem ocijenio: "On je dobra osoba".

U razgovorima u Državnom tajništvu, kaže se u obznani Ureda za novinstvo Svete Stolice, "izraženo je zadovoljstvo postojećim dobrim bilateralnih odnosa i razmotreni su prioriteti kolegijalnog Predsjedništva. Zatim se razgovaralo o unutrašnjoj zbilji zemlje, opetujući potrebu promicanja pravno-društvene jednakosti svih građana koji pripadaju svakom konstitutivnom narodu. Dotaknuta su, napokon, neka regionalna pitanja, uključujući situaciju u zemljama zapadnog Balkana i proširenje Evropske unije."

Konstitutivni narod

Iz toga se razabire da je Gallagher insistirao na tome da se hrvatski konstitutivni narod ravnopravno bira svog predstavnika u kolegijalno Predsjedništvo, u koje je Komšić, nota bene, izabran bošnjačkim glasovima. S druge strane, ni Komšić ni Gallagher nisu otvorili pitanje predstavljanja državljana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, unatoč presudi Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci (na temelju tužbe tih pripadnika romske odnosno židovske narodnosti, zakinutih Daytonskim ugovorom).

Gallagher je, kako doznajemo, podsjetio na ulogu Svete Stolice u međunarodnom priznavanju Bosne i Hercegovine i njezine teritorijalne cjelovitosti. U tom kontekstu je papa sv. Ivan Pavao II uzdigao tadašnjega i sadašnjega nadbiskupa vrhbosanskoga i metropolita bosanskohercegovačkoga Vinka Puljića u rang kardinala, čime je naglasio ravnopravnost Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, gdje zagrebački nadbiskupi i metropoliti tradicionalno uživaju rang kardinala. Papa Benedikt XVI je 2008 odlikovao Komšića visokim odlikovanjem Svete Stolice.

Službeni vatikanski portal Vatican News navodi da je to bio "drugi službeni susret Željka Komšića s papom Franom, nakon onog od 15 veljače 2020, kada je naglašeno da će Vatikan nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini kao multietničkoj državi na njezinu putu u evroatlantsku integraciju". Tom je prilikom, insistira Vatikan preko svoga internetskog glasila, bila naglašena "potreba jamčenja punog poštivanja prava svih građana i stvarne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, srpskoga, bošnjačkoga i hrvatskoga, kao i njihovih religijskih konfesija".

Kontinuitet

Vatikan podcrtava kontinuitet i napomenom da je "prije gotovo 15 godina, 25 listopada 2007. Komšić (57), i tada hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u Vatikanu razmijenio ratifikacijske instrumente Temeljnog sporazum između te balkanske zemlje i Svete Stolice s tadašnjim kardinalom državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom."

Svojim čitateljima diljem svijeta Vatican News objašnjava da Bosna i Hercegovina pažljivo nastavlja težiti pristupanju Evropskoj uniji, "iako će pregovori započeti tek pošto se ostvare prioriteti koje je 2019 postavila Komisija EU, posebno u pogledu demokracije i poštivanja ljudskih i manjinskih prava.

Taj je cilj danas tegoban u svjetlu aktualne situacije u zemlji u kojoj se ponovo opažaju nacionalistički zahtjevi sa srpske strane, trideset godina nakon završetka rata na Balkanu. Posljednjih dana dogodila su se ozbiljna zastrašivanja i nesreće na štetu bošnjačkog stanovništva. U Brčkome su oskvrnuti grafiti u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čemu je uslijedila čvrsta osuda Evropske unije, po kojoj se 'ne smiju veličati ratni zločini niti davati eksplozivne izjave koje siju mržnju'. Stanje je dakle složeno zbog čega je i mjesna [Katolička] Crkva pozvala na razboritost", analizira vatikanski portal.

Tom analizom Sveta Stolica neslužbeno ali jasno upućuje na svoj uvid u realne dimenzije sastanka Komšića s Papom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. siječanj 2022 15:12