KANCELAR NA UDARU

Što je prava istina o njemačkim tenkovima za Ukrajinu? Neodlučni Scholz uspio je sve zbuniti

U pokušajima da usreći sve, Scholz ne zadovoljava nikoga, a ponajmanje Ukrajinu, piše BBC

Olaf Scholz 

 Britta Pedersen/Afp

'Lažljivče! Ratni huškaču!', vikala je bijesna gomila kad se njemački kancelar Olaf Scholz popeo na pozornicu. Sjedokosi sindikalisti držali su transparent na kojem je pisalo: 'Ne oružju, ne ratu', piše BBC.

Prosvjedi za radnička prava obično bi bili lagodan zadatak za kancelara iz redova socijaldemokrata lijevog centra. No, ovi ljevičarski aktivisti užasnuti su što vlada šalje oružje u Ukrajinu.

'Cinično je reći Ukrajincima da se trebaju braniti od Putinove agresije', odgovorio je Scholz nadglasavajući se s gomilom.

No, koliko god su glasni, njemački sindikalisti su u manjini. Kod kuće, ali i vani, Scholz se našao na udaru jer nije Ukrajini poslao dovoljno oružja.

Prekršeno obećanje

Vodeći političari diljem njemačkog političkog spektra optužuju Scholza da koči isporuku oružja.

Poljski predsjednik Andrzej Duda optužio je Berlin da je pogazio riječ i kazao kako moderni njemački tenkovi tipa Leopard, kojima je Berlin obećao nadomjestiti njihove sovjetske tenkove poslane u Ukrajinu, nisu stigli.

U međunarodnoj zajednici postoji percepcija da Njemačka ne želi naoružavati Ukrajinu.

'Ne razumijem zašto je to toliko komplicirano', kazao je ovoga tjedna frustrirani ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. Savjetnik pak predsjednika Volodimira Zelenskog putem društvenih mreža je zatražio višecjevni raketni sustav (MLRS).

U stvarnosti Berlin dostavlja veliku količinu oružja; ne toliko kao SAD, ali mnogo u usporedbi s nekim drugim europskim državama. Stručnjaci kažu da je Njemačka negdje na sredini.

Njemački parlament je velikom većinom glasova odobrio slanje teškog naoružanja. Većina mainstream političara i skoro sve stranke podržavaju taj potez, uključujući socijaldemokrate Olafa Scholza, njihove koalicijske partnere, Zelene, liberalni FDP, ali i konzervativnu opoziciju.

Krajnje desni AfD i krajnje lijevi Die Linke su jedine stranke koje su se protivile slanju oružja u Ukrajinu. Obje stranke se bore u anketama i muku muče unutarnjim sukobima.

U medijskim debatama ima prigovora slanju oružja, poput onoga u otvorenom pismu koje su potpisali neki akademici i poznate ličnosti. No, niti jedan od tih potpisnika nema neki politički utjecaj, a tek rijetki od njih su stručnjaci za Rusiju i Ukrajinu.

'Putin ne smije pobijediti'

Pa ipak, unatoč konsenzusu u političkom mainstreamu, Scholz se i dalje čini neodlučnim.

U govorima ponavlja fraze poput 'Putin ne smije pobijediti, Ukrajina mora postojati'. Neobjašnjivo, ocjenjuje BBC, on nikada ne govori o pobjedi Ukrajine u ratu.

Za razliku od mnogih vodećih njemačkih političara, on još uvijek nije posjetio Kijev od početka ruske invazije, te kaže da je besmisleno ići se tamo naslikavati.

To je izazvalo bijes u Njemačkoj, a na društvenim mrežama podijeljene su fotografije na kojima se Scholz rukuje s raznim uglednicima diljem svijeta, očito samo za potrebe fotografiranja.

S jedne strane, Scholz obećava punu potporu Ukrajini. S druge strane, vijeće sigurnosti kojim on predsjedava nije potpisalo zahtjeve za modernim tenkovima Leopard ili Marder za koje dobavljači kažu da bi ih mogli poslati, a koje Ukrajina želi.

'Je li to zbog njegove zabave?'

Ovog tjedna Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica parlamentarnog odbora za obranu i stručnjakinja za obranu liberalnog FDP-a, stranke u Scholzovoj vladajućoj koaliciji, rekla je da je neprihvatljivo da se Njemačka u svijetu smatra kočničarom vojne pomoći za Ukrajinu 'jednostavno zato što nismo u stanju pravilno komunicirati i organizirati se'.

Ona želi transparentan popis onoga što Njemačka isporučuje i bolju koordinaciju, rekavši da kancelar 'može povući sve konce' kada je riječ o isporuci oružja. 'Pokušavam shvatiti zašto ne. Je li to zbog uvjerenja ili zbog svoje stranke?'

Prema anketama, glasači socijaldemokrata su među onima koji će se najvjerojatnije protiviti naoružavanju Ukrajine. SPD tradicionalno vjeruje da se mir u Europi može postići samo suradnjom s Moskvom, a ne gledajući na Moskvu kao na neprijatelja. Neke bi se utjecajne stranačke osobe radije usredotočile na mirovni sporazum s Vladimirom Putinom i vjeruju da bi slanje oružja Ukrajini moglo eskalirati sukob.

Sveukupno javno mnijenje je podijeljeno, grozničavo i promjenjivo.

Istraživanje provedeno u ožujku pokazalo je da je 63 posto ljudi protiv, a tek 31 posto za slanje oružja Ukrajini.

Isto je istraživanje u travnju pokazalo nešto drugo: 53 posto bilo je za slanje oružja, a 39 posto protiv.

Početkom svibnja, novo je istraživanje pokazalo da samo 46 posto podržava naoružavanje Ukrajine.

U svakom slučaju, ljudi su zbunjeni.

Sve donedavno Scholz je govorio kako bi slanje tenkova u Ukrajinu značilo eskalaciju te da Njemačka ionako nema dovoljno tenkova koje bi mogla poslati.

Onda je rekao da bi tenkovi mogli biti poslani u Poljsku, no ti tenkovi, čini se, nisu stigli i uopće nije jasno o kakvom se dogovoru radi. Sada Berlin poručuje da će poslati obrambene tenkove Gepard direktno u Ukrajinu, no ne i ofenzivne tenkove Leopard i Marder, zbog navodnog neformalnog dogovora s NATO-om.

Manjak jasnoće

Druge zemlje, čini se, nemaju tako žestoku javnu raspravu o detaljima slanja oružja.

No, manjak jasnoće čini ljude sve nervoznijima što potkopava povjerenje u Scholzovo vodstvo. Njegova popularnost pada, a njegova stranka SPD prošli mjesec je izgubila izbore u dvije ključne savezne države.

Čini se da je njegov cilj pomirljivi srednji put kompromisa kako bi se izbjegla eskalacija, što je razumljivo s obzirom na njemačko traumatično, ratom razoreno 20. stoljeće. Ali opasnost je u tome što u pokušajima da usreći sve, Scholz ne zadovoljava nikoga, a ponajmanje Ukrajinu, zaključuje BBC.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 04:05