OSVRT IZ NJEMAČKE

Što nas u UN-ovom izvještaju doista treba zabrinuti, a što je pretjerivanje: Gdje je nestala ‘klimatska prekretnica‘?

Axel Bojanowski osvrnuo se na izvješće UN-a koje upozorava na nepovratnost klimatskih promjena
Ilustracija
 Angelos Tzortzinis/AFP

Axel Bojanowski, urednik znanstvene redakcije njemačkog lista Die Welt, napisao je intrigantan osvrt na UN-ovo opsežno izvješće o klimatskim promjenama, a koje daje pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja te da je za to „nedvosmisleno“ krivo čovječanstvo.

Prijevod osvrta pod naslovom 'Jedna prognoza nas mora zabrinuti, a druga je pretjerivanje' koji je priredio Mirko Vuletić u nastavku prenosimo u cijelosti.

„Planet Zemlja je na klimatskoj prekretnici“ objavljeno je na naslovnici časopisa „Time“ već 2006. „Suočavamo se s ireverzibilnim klimatskim prekretnicama, na primjer otapanjem grenlandskog ledenog pokrivača, otapanjem perma-leda u Rusiji i gubitkom amazonskog usisivača CO2 “, upozorili su nedavno Zeleni. „Čini se da je jedna od ovih nepovratnih prekretnica dostignuta u Centralnoj Aziji“, javljaju djeca, zeleni aktivisti „Fridays for Future“. "Znamo da u klimatskim promjenama postoje prekretnice koje je veoma teško predvidjeti, ali koje će - kad se dogode - imati nove, velike i kvalitativne posljedice", upozorava njemačka kancelarka Angela Merkel.

Godinama su klimatske prekretnice služile kao glavni argument za upozorenje na klimatske promjene: to su iznenadni zaokreti koji bi bili nepovratni: kolaps leda Zapadnog Antarktika ili prekid sustava Golfske struje, na primjer. Upozorenja su zasnovana na znanstvenim studijama koje opisuju prekretnice. Prema logici eskalacije klimatske debate, prema kojoj se stalno moraju pojavljivati nova upozorenja, istraživači su očekivali da će se novi izvještaj UN-a o klimi usredotočiti upravo na ove prekretnice.

Međutim, Savjet UN-a za klimu u velikoj mjeri ignorira tu temu, a ključni termin “klimatska prekretnica” se pojavljuje samo tri puta u rezimeu izvještaja IPCC-a, koji je objavljen ovog ponedjeljka, uz to: jednom kao fusnota. Klimatski savjet piše da jednostavno ima premalo dokaza za moguće prekretnice da bi se o njima mogla dati pouzdana izjava, ali da se katastrofe, naravno, ne mogu isključiti. Osim ovoga, o ključnoj temi "klimatske prekretnice": ne piše ništa.

Što se tiče sustava Golfske struje, koji dovodi toplu vodu na sjever Europe, IPCC također objašnjava: možda i vjerojatno će oslabjeti, ali koliko bi oslabljenje stvarno moglo biti jako - ne može se reći, pa su bilo kakvi efekti čista nagađanja.

Razlog zbog kojeg Klimatski savjet UN-a nerado govori o klimatskim prekretnicama je elementarni nedostatak dokaza koji bi potvrdili njihovo postojanje. Iako neki znanstvenici stalno, a isključivo na osnovu teorijske plauzibilnosti, spominju klimatske prekretnice, čvrstih znanstvenih dokaza na kojima bi se mogle zasnovati solidne procjene i dalje nema.

Široko zaobilaženje ključne teme klimatskih aktivista i lijevih političara jasno pokazuje da se UN pokušava distancirati od javnog očekivanja, posebno Europljana. Međutim, kod klimatskih scenarija koji opisuju stupanj zagrijavanja, IPCC je dopustio da bude iskorišten za prezentacije posve nerealnih ekstremnih scenarija. Iako koju stranicu ranije navodi da su znanstvenici najpesimističnije scenarije definirali kao najblaže rečeno beskorisne, Savjet za klimu nastavlja ih predstavljati kao eventualno moguće buduće scenarije.

Prethodni Izvještaj UN-a o klimi za 2014. već je potvrdio da je znanstveni stupanj znanja o klimatskim prekretnicama na razini “niskog povjerenja“. Neznanstvenost, međutim, ne znači opuštanje, ali vjerojatnost znanstveno jedva istraženih mogućnosti katastrofa jednostavno se ne može ozbiljno kvantificirati - ova dihotomija označava najveću dilemu Savjeta za klimu UN-a: Usprkos svim klimatskim izvještajima, medijskoj histeriji, konferencijama i stotinama tisuća studija, ključne posljedice globalnog zagrijavanja teško je procijeniti.

Najmračnija poruka novog klimatskog izvještaja glasi: upozorenje na porast razina mora koje će trajati stoljećima. Razina mora je već oko 20 centimetara viša nego prije 120 godina. Rast se ubrzao 1970-ih i ponovo 2000-ih. Razina trenutno raste za 3,7 milimetara godišnje, što je brže nego u proteklih 3000 godina.

Razina mora će nastaviti rasti i olujni udari će posljedično biti jači. Oba IPCC scenarija emisije CO2, koja su okvirno možda i realistična, vide porast razina od 32 do 76 centimetara do kraja ovog stoljeća. Međutim, porast razina mora nastavit će se i nakon toga: prema oba scenarija, do sredine idućeg stoljeća razina mora bi mogla biti veća 37 do 133 centimetra.

Najdramatičnije upozorenje IPCC-a vrijedi za neku daleku budućnost. Čak i ako bi se globalno zagrijavanje moglo ograničiti na dva stupnja, razine bi mogle nastaviti rasti stoljećima, predviđa Savjet UN-a za klimatske promjene - proces je spor.

Savjet vidi i jedan scenarij po kojem je moguć porast razina mora od 2 do 6 metara. Ali ta prognoza je krajnje nesigurna i temelji se isključivo na mišljenjima geologa, koji kažu da je u ranijim zagrijavanjima klime, koje nikakve veze nisu imala s ljudskim aktivnostima, razina mora rasla i po nekoliko metara.

Takav rast razine mora bio bi nezaustavljiv i mogao bi iz temelja promijeniti izgled Zemlje, obalna linija bi izgledala posve drugačije nego danas. Ta eventualna puzajuća katastrofa znatno bi poskupila mjere zaštite priobalja i raselila ljude s nekih otoka, a i iz pojedinih današnjih primorskih gradova.

Vjerojatno najozbiljnija posljedica klimatskih promjena pod utjecajem čovjeka dogodila bi se u dalekoj budućnosti: kada čovječanstvo možda već dugo bude zaboravilo da je ova tema ikad bila aktualna: u sljedećih nekoliko stoljeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. srpanj 2022 21:08