Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici u NATO-u već danima povećavaju svoju vojnu prisutnost na Baltiku i u istočnoj Europi uslijed visokih tenzija između Rusije i Ukrajine. Danska šalje vojne zrakoplove u Litvu i fregatu u Baltičko more. Francuska se ponudila da pošalje vojnike u Rumunjsku, dok Španjolska šalje fregatu u Crno more. Predsjednik SAD-a Joe Biden je stavio tisuće američkih vojnika u visoku pripravnost.
A Njemačka? Što posljednjih dana radi najveća i najbogatija europska demokracija, pitaju se novinari New York Timesa. Njemačka, piše isti izvor, u zadnje se vrijeme više ističe po onome što neće uraditi, nego po onome što poduzima kada je u pitanju ukrajinska kriza.
- Nijedna europska država nije važnija za europsko jedinstvo i savez zapadnih država. Njemačka se bori kako bi prevladala svoju nevoljkost da nakon Drugog svjetskog rata predvodi Europu u sigurnosnim pitanjima i ostavi po strani svoj instinkt da se prilagodi situaciji. Odbijanje suočavanja s Rusijom pad je na prvom ozbiljnom testu nove vlade kancelara Olafa Scholza, piše u analizi NY Timesa.
Isti izvor smatra kako je njemačko oklijevanje u poduzimanju snažnijih mjera kontra Rusije potaknulo sumnje u njezinu pouzdanost kao saveznika i pojačalo zabrinutost kako bi Moskva mogla iskoristiti blagi stav Berlina i podijeliti ujedinjeni europski odgovor na rusku agresiju.
Predsjednik Biden je u ponedjeljak navečer održao video sastanak s europskim čelnicima ocijenivši ga "vrlo, vrlo, vrlo dobrim", a prethodno je kancelar Scholz ponovio da će Rusija platiti "visoku cijenu" u slučaju vojne intervencije. No, njemački saveznici i dalje se pitaju koliko je daleko Njemačka spremna ići kako bi se suočila s ruskom invazijom.
Scholzovi socijaldemokrati tradicionalno podržavaju suradnju s Moskvom.
- Unutar Europske unije Njemačka je ključna za postizanje jedinstva. Putinov cilj je podijeliti EU, a zatim izazvati razdor između EU i SAD-a. A prevlada dojam da Njemačka nije u potpunosti predana snažnom odgovoru NATO-a, Putin će uspjeti u svom naumu da paralizira Europu i podijeli savez, rekao je konzervativni njemački zastupnik i zagovornik oštrije njemačke vanjske politike Norbert Röttgen.
Iako je Scholz najavio da će Rusija platiti visoku cijenu odlučili se na invaziju, Njemačka zasad ne čini ništa kako bi se takav scenarij izbjegao. Berlin ne samo da je isključio svaku mogućnost izvoza oružja u Ukrajinu, već i zadržava pošiljku devet haubica iz Estonije u Ukrajinu. Također, lideri njemačke vlade još uvijek ne odgovaraju hoće li u ovoj krizi koristiti plinovod Sjeverni tok 2 kao adut u obeshrabrivanju Rusije.
Novi čelnik CDU-a Friedrich Merz u međuvremenu je upozorio da se ruske banke ne isključuju iz mreže platnih transakcija Swift koja se bavi globalnim financijskim transferima jer bi to štetilo njemačkim gospodarskim interesima.
Nejasno stajalište Njemačke posebno je uznemirilo Ukrajinu i neke njezine susjede. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba čak je optužio Berlin da potiče rusku agresiju. Ni drugi nisu bili ništa manje zajedljivi.
- Berlin čini veliku stratešku pogrešku i ugrožava svoj ugled, rekao je predsjednik odbora za nacionalnu sigurnost litavskog parlamenta Laurynas Kasčiūnas.
I latvijski ministar obrane Artis Pabriks ironično je primijetio kako Njemačka Ruse na odvraća oružjem, već terenskom bolnicom koju šalje u Ukrajinu.
Napetost u savezu došla je do vrhunca prošlog vikenda kada je zapovjednik njemačke ratne mornarice rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin zaslužuje poštovanje i da Krim nikada neće biti vraćen Ukrajini. Viceadmiral Kay-Achim Schönbach podnio je ostavku, ali šteta koju je njegova izjava izazvala već je bila golema.
- Ovakav patronizirajući stav podsvjesno podsjeća Ukrajince na užase nacističke okupacije kada su bili tretirani kao podljudi, izjavio je ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik.
Washington se sve ovo vrijeme trudio javno iskazivati svoje povjerenje u Berlin, no istovremeno je u tajnosti lobirao kod kancelara Scholza da zauzme tvrđi stav, piše NY Times. Biden je poslao nekoliko izaslanika u Berlin kako bi Nijemcima predstavio najnovije obavještajne podatke o krizi u Ukrajini, no stav se zasad nije mijenjao.
Rasprava o tome gdje točno leži njemačka lojalnost nije nova. Rusko-njemačke odnose oblikovala su stoljetna trgovinska i kulturna razmjena, ali i dva velika sukoba tijekom dva svjetska rata. Hladni rat dodatno je zakomplicirao odnose dviju zemalja.
- Zašto mi vidimo Rusiju drugačije od Amerikanaca? Povijest, izjavio je predsjednik Rusko-njemačkog foruma i bivši predsjednik SPD-a Matthias Platzeck. - Naše države povezane su tisuću godina. Najveća ruska carica Katarina Velika bila je Njemica. Dvaput smo napali Rusiju, a taj drugi put se radilo o genocidnom ratu. Umrlo je 27 milijuna Sovjeta, među njima 15 milijuna Rusa, objašnjava Platzeck.
Ipak, to ne znači da se Njemačka posljednjih godina nije znala oduprijeti Rusiji. Nijemci zapovijedaju multinacionalnom borbenom jedinicom NATO-a u Litvi koja pomaže u nadgledavanju baltičkog zračnog prostora i sprječavanju ruskog uplitanja. Također, planira sljedećeg mjeseca poslati borbene avione u Rumunjsku kako bi ondje činila isto. I da, da se ne zaboravi, šalje terensku bolnicu u Kijev.
Podsjetimo, 2014. godine, kada je Putin napao Ukrajinu i anektirao Krim, tadašnja kancelarka Angela Merkel je bila ta koja je okupila i pozvala saveznike da podrže oštre sankcije Rusiji. No, nakon 16 godina vladavine Merkel trenutno je na vlasti koalicija koja je podijeljena oko odgovora kojim Njemačka treba uzvratiti na eventualnu rusku agresiju.
Scholzovi socijaldemokrati tradicionalno njeguju bliske odnose s ruskim vlastima. Tako je tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kancelar Willy Brandt osmislio politiku približavanja Moskvi tijekom Hladnog rata, dok posljednji socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder ne samo da je Putinov prijatelj, već je i na platnom spisku ruskih energetskih kompanija od 2005.
Nova ministrica vanjskih poslova iz redova Zelenih, Annalena Baerbock, zagovornica je čvršćeg njemačkog odgovora Rusiji, no i ona je odbila svaku mogućnost da Berlin u Ukrajinu pošalje oružje.
Njemačka politika izvoza oružja na mnogo načina utjelovljuje moderni njemački paradoks nacije koja zna da mora preuzeti veću odgovornost na globalnoj razini, ali nije baš spremna tako djelovati.
- Ideju da Njemačka isporučuje oružje koje bi se potom moglo upotrijebiti za ubijanje Rusa mnogim Nijemcima vrlo je teško shvatiti, kaže politički analitičar i suradnik na Institutu za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu Marcel Dirsus.
- Putin je NATO-u dao novi razlog za postojanje. Tko zna, možda bi jednom zauvijek mogao naučiti Nijemce da se svijet promijenio i da moraju biti spremni platiti za obranu mira, rekao je zaključno za NY Times analitičar Dirsus.