U ratom razorenoj Siriji, birači su u srijedu izašli na birališta kako bi izabrali predsjednika. Sigurno je samo jedno – izbori će učvrstiti poziciju Bašara al-Asada.
Al-Asad se kandidirao protiv dva oporbena kandidata koje je odobrila vlada: Abdullaha Sallouma Abdullaha, bivšeg državnog ministra parlamentarnih poslova; i Mahmouda Ahmada Mareia, čelnika male oporbene stranke, Nacionalne demokratske fronte. Četrdeset i osam drugih predsjedničkih kandidata podnijelo je zahtjeve za kandidaturu, ali su njihovi zahtjevi odbijeni.
Predsjednički izbori drugi su po redu od početka sirijskog ustanka, koji se prije deset godina pretvorio u ratni sukob u kojem je smrtno stradalo stotine tisuća ljudi, a milijuni su bili prisljeni napustiti zemlju. Al-Assad je 2014. osvojio gotovo 89 posto glasova. Vlada odašilje poruku da izbori pokazuju kako Sirija normalno funkcionira unatoč desetljeću sukoba.
Al-Asad je glasao u Dumi, muslimanskom sunitskom gradu blizu glavnog grada Damaska. Duma je bivše pobunjeničko uporište i mjesto gdje se sumnja da iz izvršen napad kemijskim oružjem od strane vladinih snaga 2018. godine.
''Sirija nije ono što su pokušavali prodati na tržištu - jedan grad protiv drugog, jedna sekta protiv druge ili građanski rat. Danas iz Dume dokazujemo da je sirijski narod jedno'', rekao je Asad nakon glasanja.
Transparenti podrške al-Asadu izvješeni su diljem zemlje. Vlasti su proteklih dana organizirale velike skupove kako bi potaknule glasanje, a državnim službenicima je naređeno da glasaju. Državna novinska agencija SANA priopćila je kako će se biračka mjesta ostati otvorena do ponoći zbog velike izlaznosti. Obraćajući se svojim kritičarima, al-Asad je rekao da su Sirijci jasno izrazili svoje osjećaje izlaskom u velikom broju.
Al-Asadova izborna kampanja usredotočila se na stvaranje radnih mjesta. Unatoč deset godina rata, siromaštva i ekonomije u padu, sigurno je da će al-Asad osigurati još jedan sedmogodišnji mandat i produljiti vladavinu njegove obitelji na gotovo šest desetljeća. Njegov otac Hafez al-Asad vodio je Siriju 30 godina do svoje smrti 2000. godine.
Mnogi oporbenjaci smatraju da su izbori samo predstava postojećeg režima te je pitanje koliko će al-Asad moći održati ekonomiju istovremeno upravljajući problemima Sirije. U gradu Daraa na krajnjem jugu zemlje, protivnici vlade pokrenuli su štrajk. Kako prenosi Reuters, bivši pobunjenici su na tom području rekli da je bilo nekoliko slučajeva pucnjave na vozila koja su nosila glasačke kutije, a trgovine su u mnogom gradovima zatvorene.
Glasanje se nije održalo u Idlibu, sjeverozapadnoj regiji uz granicu s Turskom, posljednjoj aktivnoj pobunjeničkoj enklavi u koju se sklonilo najmanje tri milijuna onih koji su pobjegli od Asadovog režima. Na sjeveroistoku, gdje američke snage predvođene Kurdima upravljaju autonomnom regijom bogatom naftom, dužnosnici su zatvorili granične prijelaze s područjima pod kontrolom vlade kako bi spriječili ljude da krenu prema biračkim mjestima. Poručili su da su izbori zastoj ka pomirenju s kurdskom manjinom koja se suočava s desetljećem diskriminacije zbog vladavine jedne stranke.
Al-Asadovi saveznici Iran, Rusija i Bjelorusija, poslali su izaslanstva da nadgledaju izbore. Viši sudbeni odbor sirijske vlade za predsjedničke izbore poručio je da do sada nije bilo kršenja pravila izbora. U međuvremenu, ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije izdali su zajedničko priopćenje u kojem su ankete opisali kao lažne.
"Da bi izbori bili vjerodostojni, svim Sirijcima treba omogućiti da sudjeluju, uključujući interno raseljene Sirijce, izbjeglice i članove dijaspore, u sigurnom i neutralnom okruženju", navodi se u izjavi.
Razgovarajući s medijima nakon glasanja u Dumi, al-Asad je odbacio kritike. Zapadni dužnosnici smatraju da izbori neće biti ni pošteni niti slobodni bez političkog rješenja u dugotrajnom ratu. Sirijsko demokratsko vijeće (SDC), koje kontrolira sjeveroistočnu Siriju, napalo je al-Asadovu vladu zbog ometanja pregovora i sastanaka.
Poput zapadnih država, SDC je pozvao na potpunu provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2254, koja je jednoglasno donesena krajem 2015. godine i poziva na prekid neprijateljstva i političko rješenje sirijskog sukoba. Rezolucija treba otvoriti put prema novom ustavu i međunarodno nadziranim izborima.