Šest žena ubijeno je u posljednjih pet tjedana u Švedskoj, što je pokrenulo javnu raspravu o tome čine li vlasti sve što je u njihovoj moći da zaštite žene.
Ubojstva su se dogodila u tri različite regije i žrtve su pripadale različitim generacijama. Ono što je svim slučajevima zajedničko je da su počinitelji muške osobe koje su žrtvama bile bliske.
Dva ubojstva dogodila su se usred bijela dana - jedno u središtu mirnog ruralnog grada na jugu zemlje, a drugo na željezničkoj stanici u sveučilišnom gradu Linkopingu.
U Flemingsbergu, predgrađu Stockholma u kojem većinom žive osobe s niskim primanjima, jedna je žena izbodena u stanu u kojem je živjela sa svoje četvero djece.
Nedavni val ubojstava dolazi u trenutku kad je Nacionalno vijeće za prevenciju kriminala (Brå) objavilo statistiku koja baca sumnju na to da je Švedska jedna od najsigurnijih zemalja s razvijenom sviješću o rodnoj ravnopravnosti.
Podaci pokazuju da je u 2020. godini 16 461 žena napadnuto od strane osobe s kojom su bile blisko povezane. To je porast za 15,4% u odnosu na godinu ranije kad je prijavljeno 14 261 slučajeva.
2020. godine ubijeno je 25 žena, a od toga je 13 žena ubio njihov partner. U prosjeku svake godine u Švedskoj oko 15 žena bude ubijeno od trenutnog ili bivšeg partnera.
Oko 14 posto žena u Švedskoj (gotovo pola milijuna) je reklo da su najmanje jednom bile izložene nasilju ili prijetnji u vezi, pokazalo je istraživanje iz 2014. godine, a Brå procjenjuje da se oko 80 posto slučajeva nasilja nad ženama nikad ne prijavi.
Švedski premijer Stefan Löfven osudio je nasilje nad ženama i priznao da vlada i društvo trebaju učiniti više na rješavanju problema.
"Muškarci koji žene izlažu tim užasnim zločinima moraju biti kažnjeni, ali muško nasilje nad ženama ne bi se trebalo svoditi na pojedinačne slučajeve. To je društveni problem s kojim se treba boriti zajedničkom snagom cijelog društva”, napisao je Löfven u objavi na Facebooku.
Ministrica za ravnopravnost spolova, Marta Stenevi, nedavno je izjavila da je "zgrožena i uznemirena" najnovijim valom nasilja nad ženama, ali da nije iznenađena.
"U Švedskoj smo na mnogo načina prilično napredovali po pitanju rodne ravnopravnosti, ali još uvijek živimo u društvu u kojem su žene potlačene", kaže Stenevi.
Stenevi je prije dva tjedna pokrenula međustranačke razgovore o ovom pitanju.
Švedska je 2016. godine predstavila desetogodišnju nacionalnu strategiju koja uključuje pružanje veće zaštite i podrške ženama koje su pretrpjele ili trpe nasilje.
Krajem ovog mjeseca očekuje se ažuriranje plana koje bi trebalo uključivati dulje zatvorske kazne za počinitelje i povećanje upotrebe elektroničkog označavanja i zabrane približavanja.
Šef nacionalne policije Anders Thornberg pozdravio je nova pravila, ali istaknuo je da su kazne samo "polazna točka" u borbi protiv ove vrste nasilja. Pozvao je na poboljšanu suradnju švedskih vlasti, zdravstvenih i socijalnih službi, i apelirao na društvo u cjelini da ozbiljnije pristupi tom pitanju.
Rekao je također da je izloženost žena nasilju u obitelji "glavni problem koji zahtijeva više akcije" te da je policija nedavno angažirala 350 dodatnih djelatnika zaposlenih u borbi protiv ove vrste zločina.
Predsjednica Nacionalne organizacije za ženska skloništa, Jenny Westerstrand, slaže se s mišljenjem da se radi o problemu koji nije ispravno riješen.
"Mnogi su ljudi u Švedskoj već pomalo umorni od razgovora o nasilju, budući da je ono uvijek na dnevnom redu, ali nikada nije riješeno kako treba", kaže Westerstrand.
Problem je i u tome što se pitanje nasilja nad ženama koristi u ideološkim prepirkama političara. Tako je primjerice prošli tjedan čelnik nacionalističkih švedskih demokrata, Jimmie Akesson, rekao da se radi o "uvezenim vrijednostima" koje potiču nasilje nad ženama.
Antimigracijske stranke u Švedskoj smatraju da je povećano nasilje nad ženama rezultat nedavnog vala imigracija.
Švedska policija osumnjičene za kazneno djelo ne registrira prema nacionalnoj pripadnosti, ali tužitelji ističu kako nekoliko muškaraca kojima se sudi nisu porijeklom iz Švedske.
Ministrica za ravnopravnost spolova Stenevi, međutim, smatra da je problem duboko ukorijenjen u švedsko društvo i da nema veze s "migrantskim pitanjem". Ona govori o tzv. "zločinima iz časti" koji su počinjeni kako bi zaštitili ili obranili navodni ugled obitelji. Švedsku je 2002. godine potresao slučaj "zločina iz časti" kad je 26-godišnju Fadime Sahindal ubio njezin otac kako bi zaštitio ugled obitelji. U posljednja dva desetljeća malo se toga učinilo kako bi se riješilo pitanje ovih zločina.
Jedan od faktora povećanog nasilja nad ženama je pandemija, smatra Westerstrand.
Naime, iako je Švedska za razliku od mnogih drugih država izbjegla lockdown i stroge mjere, širenje koronavirusa prisililo je žene da više vremena provode u kućama.
"Žene ne traže pomoć kao što bi tražile da je društvo otvoreno. Ostaju dulje u vezama s osobom koja im prijeti ili ih napada i stvari eskaliraju", rekla je Westerstrand BBC-u.
Premijer Löfven na društvenim mrežama je apelirao na muškarce u Švedskoj da se potrude u borbi protiv nasilja i mizoginije u društvu.
„Da bi muško nasilje nad ženama prestalo, muškarci se trebaju promijeniti. Oni koji vrše nasilje nad ženama su nečiji sin, brat, prijatelj ili kolega. Mi muškarci posebno moramo primijetiti i progovoriti. Moramo razgovarati o tome što je prava muškost, da muškost nije udaranje i zlostavljanje. Nikada ne prihvaćajte nekoga tko se koristi nasiljem ili prijetnjama kako bi stekao moć nad ljudima koji su im bliski. Nikad ne skrećite pogled. Nikad ne opravdavajte. Oglasite alarm ”, napisao je švedski premijer.