Norveška će rasporediti dodatne senzore protuzračnog obrambenog sustava NASAMS i povećati broj vojnika u Finnmarku, svojoj najsjevernijoj regiji koja graniči s Rusijom. Odluku je 3. studenoga objavilo norveško Ministarstvo obrane, istaknuvši da iskustva iz rata u Ukrajini pokazuju koliko je važno pravodobno otkrivanje bespilotnih letjelica.
Nova oprema bit će postavljena u gradu Kirkenesu, udaljenom svega 7,5 kilometara od ruske granice, a ondje će biti raspoređeno i dodatnih 30 vojnika, piše The Kyiv Independent.
"Iskustvo iz Ukrajine pokazuje koliko je važno imati dobar pregled situacije i dobivati rana upozorenja. Riječ je o senzorima koji će ojačati našu sposobnost otkrivanja dronova u Finnmarku", izjavio je norveški ministar obrane Tore O. Sandvik.
Zašto je važan upravo Kirkenes?
Kirkenes se nalazi na krajnjem sjeveroistoku Norveške, u području koje ima posebno strateško značenje za NATO. Norveška je jedna od članica Saveza koje imaju kopnenu granicu s Rusijom, a njezin sjeverni teritorij nalazi se u neposrednoj blizini ruskog poluotoka Kole.
Na Koli su smještene neke od najvažnijih ruskih vojnih instalacija, uključujući baze Sjeverne flote, koja ima ključnu ulogu u ruskoj pomorskoj i nuklearnoj strategiji.
Zbog toga se sigurnost norveškog sjevera ne promatra isključivo kroz mogućnost povrede zračnog prostora dronovima. Riječ je o području na kojem NATO već desetljećima prati ruske vojne aktivnosti, posebno one povezane s Barentsovim morem i Arktikom.
Odluka o raspoređivanju dodatnih senzora dolazi u trenutku kada europske članice NATO-a sve veću pozornost posvećuju zaštiti vlastitog zračnog prostora od bespilotnih letjelica.
‘Ne vidimo povećanu prijetnju, ali moramo biti spremni‘
Norveško Ministarstvo obrane naglasilo je da raspoređivanje dodatne opreme i vojnika nije odgovor na neku novu, neposrednu prijetnju.
"U drugim smo zemljama vidjeli da dronovi mogu zalutati. Norveška to shvaća ozbiljno. Moramo biti spremni, čak i ako trenutačno ne vidimo povećanu prijetnju iz zraka Norveškoj ili stanovništvu Finnmarka", rekao je Sandvik.
NASAMS je protuzračni raketni sustav koji su razvile norveška tvrtka Kongsberg i američki Raytheon. Koristi se za obranu od zrakoplova, krstarećih projektila i određenih vrsta bespilotnih letjelica, a nalazi se i u arsenalu ukrajinskih oružanih snaga.
Važno je pritom razlikovati raspoređivanje senzora od raspoređivanja dodatnih raketnih sustava. Norveška je zasad najavila jačanje sposobnosti otkrivanja i ranog upozoravanja, a ne novu raketnu bateriju u Kirkenesu.
Ruski dronovi već su izazivali uzbune u Europi
Norveška odluka dolazi nakon niza incidenata povezanih s ruskim napadima na Ukrajinu, tijekom kojih su projektili i bespilotne letjelice ulazili u zračni prostor drugih europskih država.
Početkom rujna bespilotna letjelica za koju se sumnjalo da je ruska preletjela je moldavski i rumunjski zračni prostor, zbog čega su aktivirani sustavi upozorenja i podignuti borbeni zrakoplovi NATO-a.
Početkom listopada moldavska predsjednica Maia Sandu izvijestila je da je pet ruskih projektila i dronova narušilo zračni prostor njezine zemlje te eksplodiralo na moldavskom teritoriju. Moldavija nije članica NATO-a, ali je zbog svojeg položaja uz Ukrajinu posebno izložena posljedicama ruskih zračnih napada.
Slični incidenti zabilježeni su i u drugim europskim državama, uključujući Finsku i Litvu.
Posebna zabrinutost na krajnjem sjeveru
Norveška već dulje upozorava na sigurnosne izazove u sjevernim područjima zemlje. U njezinim strateškim dokumentima posebno se ističe problem ometanja satelitske navigacije, uključujući GPS, koje može otežati sigurno upravljanje bespilotnim letjelicama i civilnim zrakoplovima.
Norveška vlada ranije je upozorila da je takvo ometanje posebno izraženo u istočnom Finnmarku, upravo području u kojem se sada pojačava vojni nadzor.
Dodatnih tridesetak vojnika bit će raspoređeno u garnizonu Sør-Varanger do kraja godine. Njihova prisutnost omogućit će norveškoj vojsci i uvježbavanje brzog premještanja osoblja i opreme na druga područja.
Ministrica pravosuđa i javne sigurnosti Astri Aas-Hansen poručila je stanovnicima Finnmarka da nema razloga za zabrinutost te da se sigurnosna situacija na sjeveru nije promijenila.
Norveška tako istodobno jača obrambene kapacitete na granici s Rusijom i nastoji izbjeći dojam da se priprema za neposredan sukob. Raspoređivanje senzora ponajprije je mjera ranog upozoravanja, osmišljena na temelju iskustava rata u Ukrajini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....