U
Ž
I
V
O
Bilo je naivno misliti da će masovne racije američke granične policije proći bez ikakvih javnih izgreda i nasilnih prosvjeda; osobito nakon što se prvo ispostavilo, a onda i pred sudom dokazalo, kako se dužnosnici Trumpove administracije ne zamaraju pretjerano pravnim osnovama na temelju kojih, usred bijela dana, hvataju i deportiraju građane.
Malo je koga, u tom kontekstu, pretjerano začudilo da je mjesto radnje onih najnasilnijih prosvjeda bio upravo Los Angeles; plavi grad u srcu još plavije savezne države, u kojem se gotovo 50 posto od ukupno 3,88 milijuna stanovnika smatra Hispancima.
L. A. ima i vrlo neugodnu povijest nasilnih uličnih, etnički uvjetovanih obračuna, zbog kojih je bila primorana intervenirati američka vojska. Naime, zbog bijesa koji je 1992. nastao nakon presude u slučaju Rodney King uslijedio je tjedan općeg bezvlađa i masovnog nasilja. Pljačke, paleži, ulične pucnjave i nasrtaji na civile odnijeli su najmanje 50 života, a više od 2300 ljudi bilo je ozlijeđeno. Kriza je bila obustavljena tek nakon što je tadašnji predsjednik George Bush (otac) aktivirao Zakon o pobuni na temelju kojeg je na ulice L. A.-a poslao 4000 pripadnika Nacionalne garde te 1000 saveznih policajaca.
No, za razliku od Donalda Trumpa, Bush je to učinio na eksplicitni zahtjev tadašnjeg kalifornijskog guvernera Petea Wilsona (republikanca) i gradonačelnika L. A.-a Toma Bradleyja (demokrata).
Bila su to neka drugačija vremena; u kojima je dobrobit nacije i zajednička želja za mirom i dobrom nadilazila stranačku podjelu javnih dužnosnika.
Danas je bitno drugačije.
Obračun kojeg američki mediji sve otvorenije nazivaju "deportacijskim ratom" odvija se u "najplavijem mogućem gradu", "najplavije moguće savezne države", i to isključivo zbog poteza "crvene administracije".
PROČITAJTE VIŠE Trump objavio politički rat Los Angelesu, stiže Nacionalna garda: ‘To je poremećeno! On samo želi spektakl‘
Činjenice su to koje bodu u oči i koje bolno ocrtavaju toksičnost trenutnog političkog ozračja u SAD-u.
Odluka Donalda Trumpa da bez pristanka i zahtjeva (demokratskih) guvernera pošalje vojsku na ulice (ideološki nekompatibilnog) američkog grada opasno koketira s autoritarizmom, čak i prema tumačenju onih najobjektivnijih pravnih stručnjaka jer simbolizira hotimičnu eskalaciju sukoba između federalne vlade i saveznih država, što bi se, dugoročno gledano, moglo odraziti i na ravnotežu trodiobe vlasti; još jednom.
Međutim, svemu unatoč, ovakav razvoj situacije Trumpu itekako odgovara.
Prvo i najosnovnije, svoje ljute političke rivale - demokrate - stavio je u poziciju da brane piromane, agente kaosa i bacače molotovljevih koktela, a to samo po sebi nije zahvalna politička pozicija. Također, nakon što se proteklih tjedana ispostavilo da mu ekonomske "reforme" na temelju kojih je dobio povjerenje za drugi mandat nisu urodile željenim plodom, odgovara mu što je ponovno u fokusu javnosti najavljeno zaoštravanje migrantske politike, s čime se (prešutno) slaže gotovo 80 posto svih Amerikanaca.
U kaosu nastalom zbog njemu povoljnog problema, uz podršku uvjerljive većine sunarodnjaka, Trump se konačno može nametnuti kao agent reda i mira, i to u samome srcu "osinjeg gnijezda".
Kada se i ako se s tim uspješno obračuna, možda narod zaboravi kako ga je dojučerašnja desna ruka Elon Musk optužio da se njegovo ime nalazi na zloglasnoj listi Jeffreyja Epsteina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....