BLOKADA ŠVEDSKE I FINSKE

Što sve zapravo želi Erdogan? ‘Nisu problem samo Kurdi, njegova lista želja je dugačka‘

Turska je blokirala početak pregovora o pristupanju Finske i Švedske NATO-u, potvrdili su izvori iz NATO-a

Recep Tayyip Erdogan

 Turkish Presidency/Murat Cetin/Anadolu Agency Via AFP

Turska je blokirala početak pregovora o pristupanju Finske i Švedske NATO-u, potvrdili su izvori iz NATO-a za dpa u srijedu. Sjevernoatlantsko vijeće nije stoga moglo donijeti odluku o početku pristupnog procesa. Švedska i Finska formalno su podnijele zahtjeve za članstvom u NATO-u glavnom tajniku Saveza Jensu Stoltenbergu ranije u srijedu.

Turska ne može prihvatiti njihovo pristupanje NATO-u jer smatra da bi to kompromitiralo sigurnost NATO-a, ponovio je ranije danas Recep Tayyip Erdoğan. Turski predsjednik optužuje Švedsku i Finsku da podržavaju terorizam, a Bloomberg je razgovarao s trojicom visokih turskih dužnosnika o tome što njihova vlada zapravo želi postići balansirajući na rubu s visokim ulozima.

Dužnosnici su govorili pod uvjetom anonimnosti, rekavši da nisu ovlašteni javno govoriti o unutarnjim vladinim raspravama, a svi su dali uglavnom slične ocjene.

Kurdsko pitanje

Ankara u prvom redu inzistira da svi novi kandidati za članstvo u NATO-u prepoznaju njezinu zabrinutost zbog kurdskih milicija, kako unutar Turske, tako i izvan njezinih granica - u Siriji i Iraku.

To je bio glavni izvor napetosti unutar saveza jer dok sve članice NATO-a smatraju Kurdistansku radničku stranku (PKK) terorističkom organizacijom unutar Turske, mnogi su podržali pa čak i naoružali njezin sirijski ogranak (YPG) u borbi protiv skupine Islamska država.

Turska zahtijeva da Švedska i Finska javno osude ne samo PKK, već i njezine podružnice, prije nego što im Ankara da zeleno svjetlo za pridruživanje vojnom savezu. Turski dužnosnici kažu da označavanje PKK terorističkom organizacijom nije dovoljno - skandinavski podnositelji zahtjeva moraju učiniti više kako bi suzbili simpatizere PKK za koje Turska tvrdi da su aktivni u njihovim zemljama.

Problem izvoza oružja

Ankara također želi da Švedska i Finska ukinu ograničenja na izvoz oružja koja su uveli Turskoj - zajedno s još nekoliko drugih članica Europske unije - nakon njezina upada u Siriju 2019. godine kako bi potisnuli YPG s granice, rekli su dužnosnici.

Iako su poslovi trgovine oružjem Turske s tim dvjema državama zanemarivi te Ankara ne želi s njima dogovarati veće kupovine obrambene opreme, dužnosnici kažu da njihova zemlja načelno neće prihvatiti proširenje vojnog saveza na zemlje koje blokiraju sporazume o oružju. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu to je javno iznio, rekavši da su takva ograničenja "protiv duha" savezništva.

Iskustvo s Grčkom

Turska je prihvatila povratak Grčke u NATO 80-ih godina prošlog stoljeća, nakon što su dvije zemlje vodile rat 1974. zbog Cipra te ne želi ponoviti ono za što dužnosnici kažu da se sada u Ankari smatra greškom.

image

Finska i Švedska službeno su u srijedu podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u

Johanna Geron/AFP

Atena i njezini saveznici na Cipru kasnije su se pojavili kao ključne prepreke koje su blokirale kandidaturu Turske za članstvo u Europskoj uniji, odbacili su glasanje Ujedinjenih naroda o planu ujedinjenja Cipra te su uključeni u stalne teritorijalne sporove s Turskom oko dijelova Egejskog i Sredozemnog mora.

Dužnosnici kažu da, nakon što je zemlja poučena tom lekcijom, ne bi bilo pametno očekivati od Turske da promijeni smjer i složi se švedskim i finskim članstvom u NATO-u, osim ako se prije ne riješe sporovi i ako se te dvije zemlje javno ne obvežu na solidarnost s Turskom protiv kurdskih skupina.

Ostali zahtjevi

Iako dužnosnici kažu da se Turska ne želi cjenkati u vezi tema koje se ne tiču stajališta Finske i Švedske o kurdskom pitanju, prijepori između Ankare i NATO-a su duboki, a njezin popis želja je dugačak.

Turska želi ponovno uključenje u program američkih najsuvremenijih višenamjenskih borbenih zrakoplova pete generacije F-35, iz kojeg je izbačena nakon što je od Rusije kupila moćne proturaketne obrambene sustave S-400. Osim toga, Ankara ima zahtjev prema SAD-u za kupnju nekoliko desetaka ratnih aviona F-16 i komplete za nadogradnju svoje postojeće flote. Štoviše, Turska želi da SAD ukinu sankcije zbog kupovine sustava S-400.

Korištenje vlastite uloge kada je širenje NATO-a u pitanju za postizanje bilo kojeg od tih ciljeva bit će veliki izazov. No, Turska je pokazala da je spremna ići daleko, čak i pretrpjeti štetu za svoje gospodarstvo, primjerice zbog relativno nedavnih geopolitičkih sporova u vezi zatočenog američkog pastora, sporazuma s Rusijom u vezi proturaketnog sustava ili vojnih kampanja protiv Kurda.

Pitanja Rusije i nadolazećih izbora

Dužnosnici su odbacili ideju da protivljenje Turske ulasku Švedske i Finske u NATO ima ikakve veze s njezinim poveznicama s Rusijom ili prijateljskim odnosima predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Turska je tražila model srednjeg puta kada je u pitanju rat u Ukrajini jer nastoji uravnotežiti svoje odnose i s Moskvom, koja je ključna za zaštitu turskih snaga raspoređenih u Siriji, ali i s Kijevom, koji je Ankara opskrbila naoružanim bespilotnim letjelicama koje Ukrajina koristi u borbama s ruskim snagama.

Također, zanijekali su da je cijela ova situacija u vezi NATO-a povezana s pitanjima unutarnje politike, odbacujući nagađanja da bi podizanje kurdskog pitanja na globalnu razinu trebalo koristiti Erdoganu da konsolidira potporu među nacionalističkim političkim elementima uoči izbora zakazanih za iduću godinu.

Turska, ističu, vodi vanjsku politiku u skladu s vlastitim nacionalnim interesima i pristala bi na proširenje NATO-a ako se adekvatno uzmu u obzir zabrinutosti koje je iznijela u pogledu dviju skandinavskih zemalja.

Odgovor sa sjevera

Finski predsjednik Sauli Niinisto, koji u četvrtak putuje u Washington sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson, izjavio je kako je optimističan da se o stavu Turske može raspravljati, ne spominjući bilo koji od specifičnih zahtjeva Ankare.

U intervjuu za YLE TV1 u utorak, finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto izjavio je da je njegova vlada u svakodnevnom kontaktu s turskim diplomatima. No, zaobišao je pitanje YPG-a, rekavši da ukoliko je Turska zabrinuta zbog PKK, ta je organizacija navedena kao teroristička organizacija i zabranjena je u Finskoj.

Finska i Švedska službeno su u srijedu podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u sjedištu saveza. I Švedska i Finska bile su neutralne tijekom Hladnog rata, a njihova odluka o pridruživanju NATO-u potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu jedna je od najznačajnijih promjena u europskoj sigurnosnoj arhitekturi u više desetljeća.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da se moraju rješavati sigurnosni problemi saveznika te da je NATO odlučan u rješavanju problema i brzom donošenju zaključka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2022 17:09