Putinova najava da će rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji podigla je razinu prijetnje u Europi.
Oružje koje Putin planira prenijeti u Bjelorusiju nije strateško nuklearno oružje; to nisu interkontinentalne balističke rakete koje mogu uništiti život na Zemlji, piše al Jazeera. Taktičko nuklearno oružje (TNW) su prenosive, nestrateške nuklearne bojeve glave koje se koriste za specifične taktičke dobitke na bojištu. Analitičari opisuju taktičko nuklearno oružje kao namijenjeno za pobjedu u bitki, dok je strateško oružje namijenjeno za pobjedu u ratu.
Taktičko nuklearno oružje ima manju eksplozivnu snagu od strateškog oružja, što bi ga moglo učiniti vojno korisnijim i manje politički neprihvatljivim, te je stoga vjerojatnije da će biti korišteno. Iako taktičko nuklearno oružje ima manju eksplozivnu snagu od strateškog oružja, uporaba samo jedne nuklearne bojeve glave imala bi razorne humanitarne posljedice. Atomska bomba koju je SAD bacio na japanski grad Hirošimu 1945. bila je snažna oko 15 kilotona i usmrtila je 140.000 ljudi. To je veličina jednog od najmanjih oružja u trenutačnom ruskom arsenalu.
Malo ljudi točno zna koliko Rusija ima TNW-a. Jasno je, međutim, da Rusija ima ogromnu brojčanu nadmoć nad SAD-om i NATO saveznicima kada je u pitanju taktičko nuklearno oružje. Washington vjeruje da Rusija ima oko 2000 takvih nuklearnih bojevih glava, 10 puta više od SAD-a. SAD ima oko 200 komada takvog oružja, od čega se polovica nalazi u bazama u Europi. Ove nuklearne bombe B61, snage od 0,3 do 170 kilotona, raspoređene su u šest zračnih baza diljem Italije, Njemačke, Turske, Belgije i Nizozemske.
Prema nuklearnoj doktrini Rusije, ruski predsjednik je krajnji donositelj odluka kada je u pitanju upotreba ruskog nuklearnog oružja, bilo strateškog ili taktičkog. Takozvana nuklearna aktovka ili "Cheget" je uvijek uz predsjednika Putina. Smatra se da ruski ministar obrane Sergej Šojgu i načelnik glavnog stožera ruske vojske Valerij Gerasimov također imaju takve aktovke. Aktovka je spojena s posebnim komunikacijskim sustavom kodnog imena "Kavkaz", koji podržava komunikaciju među visokim vladinim dužnosnicima u trenucima kada se donose odluke o upotrebi nuklearnog oružja. Ako Rusija smatra da se suočava sa strateškim nuklearnim napadom, Putin bi mogao putem aktovke poslati direktan nalog za lansiranje zapovjedništvu generalnog stožera, koje posjeduje nuklearne kodove.
Putin je prijetio mogućnošću nuklearnog rata proteklih godinu dana, gotovo svaki put kada bi njegova vojna operacija u Ukrajini posustala. To bi moglo objasniti zašto je baš sada odlučio rasporediti oružje u Bjelorusiju. Ruske snage, naime, trpe ogromne gubitke i slabo napreduju u kopnenim bitkama u Ukrajini. Osim nekoliko novih trgovinskih sporazuma s Kinom, Putin nije dobio ništa konkretno na posljednjem sastanku sa Xi Jinpingom. Također, tu je i Međunarodni kazneni sud, koji je nedavno izdao nalog za Putinovo uhićenje.