StoryEditor
GLAVNI TAJNIK NATO-A

STOLTENBERG IZNIO POGLEDE NA BUDUĆNOST NATO-A 'Ni Europa ni Amerika ne mogu se same suočiti s budućim izazovima'

 Aris Oikonomou / AFP

Nitko u NATO-u ne može se sam suočiti s izazovima u sljedećem desetljeću i svi se trebaju oduprijeti traženju nacionalnih rješenja za te izazove, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg.

"Izazovi s kojima se suočavamo u sljedećem desetljeću veći su od onog s čime se bilo tko od nas može sam nositi. Ni sama Europa, ni sama Amerika.

Stoga se moramo oduprijeti iskušenju nacionalnih rješenja", rekao je Stoltenberg u govoru kojim je iznio svoju viziju Sjevernoatlantskog saveza do 2030. godine.

Poglede na budućnost NATO-a u sljedećih 10 godina iznio je na video-konferenciji u organizaciji dva utjecajna think tanka - Atlantskog vijeća i German Marshall Fund of the United States.

Stoltenberg nije htio komentirati najave anonimnih izvora američke vlade da predsjednik Donald Trump planira smanjiti američku vojnu nazočnost u Njemačkoj za 9,5 tisuća ljudi s 34500 na 25000.

"Ne želim spekulirati curenja ili spekulacije u medijima. Ono što mogu reći jest da smo u stalnim konzultacijama sa Sjedinjenim Državama i ostalim saveznicima o položaju i nazočnosti naših snaga u Europi", rekao je Stoltenberg.

Jačati političku dimenziju NATO-a

Stoltenberg je rekao da je razgovarao s Trumpom o potrebi da se "sačuva snaga NATO-a".

Glavni tajnik NATO-a je u svom govoru rekao da je koronavirus promijenio naše živote više nego što je itko mogao zamisliti te da je pojačao "postojeće trendove i napetosti kada je riječ o našoj sigurnosti".

Istaknuo je da Rusija neumoljivo nastavlja svoje vojne aktivnosti, da su ISIL i ostale terorističke skupine ohrabreni, da državni i nedržavni akteri nastavljaju promicati dezinformacije i propagandu.

Zatim da je uspon Kine temeljito promijenio globalnu ravnotežu moći, da se pojačava utrka za ekonomsku i tehnološku premoć i da se multipliciraju prijetnje za otvorena društva i individualne slobode.

"Pitanje NATO-a 2030. jest kako se prilagoditi ovoj novoj normalnosti", rekao je Stoltenberg.

Da bi ta prilagodba bila uspješna Stoltenberg ističe da NATO mora ostati vojno snažan, biti politički ujedinjeniji.

"Moramo nastaviti investirati u naše oružane snage i u moderne vojne sposobnosti. One su nam jamčile sigurnost preko 70 godina te to nastavljaju i danas.

Sigurnost je temelj za naš prosperitet, sada i ubuduće. Ali vojna snaga samo je dio odgovora. Mi također moramo više koristiti NATO politički", rekao je Stoltenberg.

To, prema Stoltenbergu, znači da se sva pitanja koja utječu na sigurnost moraju naći "na stolu NATO-a kako bismo brže mogli doći do jačeg konsenzusa i na sustavniji način".

To vrijedi za pitanja poput sukoba na Bliskom istoku, globalne kontrole naoružanja te sigurnosnih posljedica klimatskih promjena.

"Korištenje NATO-a na politički način znači koristiti veći broj alata, vojnih i nevojnih, ekonomskih i diplomatskih", rekao je glavni tajnik.

NATO ima 30 zemalja članica iz Europe i Sjeverne Amerike, u kojima živi približno milijarda ljudi i koje predstavljaju 50 posto ukupne vojne i ekonomske moći u svijetu.

"NATO je jedino mjesto koje svakodnevno zbližava Europu i Sjevernu Ameriku. Imamo uspostavljene strukture i institucije. Potrebna nam je politička volja za  korištenje NATO-a kako bismo odlučili- tamo gdje je to potrebno - djelovati za našu zajedničku sigurnost".

Stoltenberg je također ukazao na potrebu još tješnje suradnje sa zemljama koje dijele slične vrijednosti poput Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje, Japana.

To je potrebno kako bi se branila "globalna pravila i institucije koje su čuvale sigurnost desetljećima, kako bi se uspostavile norme i standardi u svemiru i kibernetičkom prostoru, o novim tehnologijama i globalnoj kontroli naoružanja".

"I naposljetku, stati u obranu svijeta izgrađenog na slobodi i demokraciji", rekao je pa istaknuo "sloboda, demokracija i vladavina prava, vrijednosti su koje nas definiraju".

Kako bi pripremio prijedloge za budući NATO, Stoltenberg je 31. ožujka imenovao skupinu od deset stručnjaka koja će ga savjetovati u osmišljavanju jačanja političke dimenzije Sjevernoatlantskog saveza.

U toj savjetodavnoj skupini je pet žena i pet muškaraca. Supredsjedatelji skupine bit će bivši njemački ministar unutarnjih poslova i obrane Thomas de Maizière i Wess Mitchell, pomoćnik američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove.

Skupina će predlagati preporuke za jačanje jedinstva Saveza, jačati politike konzultacije i koordinaciju među saveznicima te političku ulogu NATO-a.

Preporuke koje će ta skupina pripremiti trebaju pomoći čelnicima NATO-a da odrede budući smjer njegova razvoja na samitu 2021. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. srpanj 2020 10:41