Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ima poruku za Sjedinjene Američke Države - predizborne najave nekih republikanca da će smanjiti podršku Ukrajine samo će osnažiti Kinu.
Stoltenberg je ovu tvrdnju izgovorio u opširnom intervjuu za Politico, u kojem je iznio argumente za dugoročnu američku prisutnost u Europi, ali i povećanje proračuna za obranu.
- Prisutnost Sjedinjenih Država - ali i Kanade - u Europi ključna je za snagu i vjerodostojnost te transatlantske veze, rekao je Stoltenberg.
Ipak, u političkim krugovima pojavila se tjeskoba oko toga da bi SAD uskoro mogao promijeniti svoju politiku prema Ukrajini. Amerikanci 8. studenoga izlaze na izbore za Kongres koji bi mogao promijeniti odnos snaga u Zastupničkom domu i Senatu. Analitičari smatraju da bi, ako kontrolu preuzmu republikanci, Washington mogao usporiti i smanjiti potporu Ukrajini. Da će ju potpuno zaustaviti čini se kao nerealan scenarij.
Stoltenberg je upozorio da nedavni napredak Kijeva na bojnom polju u Ukrajini ne bi bio moguć bez potpore NATO saveznika. Pobjednička Rusija, rekao je, "bila bi loša za sve nas u Europi i Sjevernoj Americi, u cijelom NATO-u, jer će to poslati poruku autoritarnim vođama - ne samo Putinu, nego i Kini - da korištenjem brutalne vojne sile mogu postići svoje ciljeve.”
Uvjeren da SAD "ostaje na kursu"
Stoltenberg je, međutim, izrazio optimizam da se SAD neće povući iz Europe — ili iz Ukrajine. Doduše, utjecajni republikanci zbilja jesu podržali Bidenove opetovane zahtjeve da Ukrajini pošalje novac i oružje.
- Uvjeren sam da će i nakon izbora i dalje postojati jasna većina u Kongresu koja će nastaviti podržavati Ukrajinu, rekao je šef NATO-a.
Ova napeta rasprava rezultat je uznemirujuće stvarnosti: rat u Ukrajini vjerojatno će trajati još mjesecima, dok će se proračuni država prazniti, a gospodarstva će slabiti.
U Washingtonu se ova rasprava zaoštrava uoči izbora, a konzervativci su sve glasniji oko toga da treba smanjiti goleme iznose za pomoć Ukrajini. Od početka rata, SAD je Ukrajini proslijedio više od 17 milijardi dolara sigurnosne pomoći (Bijela kuća je zapravo predvidjela i puno veći iznos ukupne pomoći Kijevu), znatno više od onoga na što se obvezala cijela Europa.
Stoltenberg je rekao kako je uvjeren da će Washington nastaviti pomagati Ukrajini "djelomično zato što bi Putinova pobjeda u Ukrajini bila katastrofalna za Ukrajince".
No, Stoltenberg je napravio i poveznicu između rata u Ukrajini s rastućom moći Kine, koja brine političare s obje strane političkog spektra u SAD-u.
- Kina je najveći geopolitički izazov za Ameriku, poručila je nedavno i Bidenova administracija u dokumentu koji je naglasio da su "kineski potencijali i mogućnosti" znatno veći od ruskih.
No, ono što Amerikance nervira već godinama, a što je bilo izrazito izraženo tijekom Trumpove administracije, je činjenica da dobar dio NATO članica i dalje ne ispunjava svoju obvezu da godišnje troši barem 2 posto BDP-a na obranu. Taj broj trebao bi se dosegnuti do 2024., a sada se već i postavlja pitanje - je li to dovoljno da bi se odgovorilo na sve sigurnosne izazove, između ostalog i rusku prijetnju.
- Očekujem da će se NATO članice obvezati na povećanje investicija u obranu, poručuje Stoltenberg.
Kineska prijetnja
Kada je u pitanju stav NATO članica prema Kini, neke od njih na Peking gledaju s više razumijevanja nego li Washington. Stoltenberg je svjestan toga, ali tvrdi da je Pakt napravio iskorak u suočavanju s Kinom. Ističe tako da je NATO ovog ljeta u svojem dokumentu kojim se određuje dugoročna strategija Saveza Peking označio kao jednim od "izazova" u budućnosti.
- Važno je da NATO saveznici zajednički odgovore na posljedice uspona Kine i da se dogovorimo kako ćemo se postaviti prema tome.
No, članice Pakta nisu se dogovorile tko će platiti nastojanja da se odgovori na "kineski izazov". Neki američki političari i akademici smatraju da bi Europa trebala preuzeti veći teret u odgovoru na sigurnosne izazove na Starom kontinentu upravo zato da bi se SAD mogao više koncentrirati na Indo-Pacifik.
- To je veća strateška dogovornost Europe. Naši europski saveznici trebali u roku 10 godina omogućiti polovicu snaga koje su potrebne za obranu i odvraćanje Rusije, smatra bivši američki dužnosnik u sektoru obrane Daniel Hamilton.
Prema nekima, Europa se u pitanjima sigurnosti previše oslanja na američku pomoć.
- Europske članice NATO-a godinama su davale velika obećanja od čega su malo toga ispunile. Oni očito neće dovoljno uložiti u vlastite obrambene i vojne mogućnosti ako se mogu osloniti na SAD čim se pojavi prvi znak nevolje, tvrdi pak profesor za međunarodne odnose sa Sveučilišta Harvard Stephen Walt.
- Europa bi trebala preuzeti primarnu odgovornost za vlastitu obranu, dok bi se SAD trebao koncentrirati na Aziju, a u Europi svoju ulogu promijeniti od "prvih na licu mjesta" do "saveznika u slučaju krajnje nužde", tvrdi Walt.
Hoće li Europa podnijeti teret?
Šef NATO-a Stoltenberg ne slaže se s takvom podjelom uloga. Prema njemu on bi umanjio snagu Saveza i narušio kredibilitet veze između Sjeverne Amerike i Europe. No, naglasio je da europske članice NATO-a moraju ulagati više u obranu.
- Snažno vjerujem da europski saveznici moraju učiniti više. Dobra vijest je da su sada doista počeli trošiti više na obranu. No, realnost je takva da 80 posto potrošnje NATO-a na obranu i dalje dolazi od članica koje nisu iz Europe, rekao je Stoltenberg.
- No, ovo je ponajprije politička stvar. Ne vjerujem da teret može podnijeti samo Europa ili samo Sjeverna Amerika, zaključio je.