Stotine krajnje desničarskih izraelskih aktivista pokušale su se probiti u muslimansku četvrt Staroga grada Jeruzalema tijekom prosvjeda koji će pojačati napetosti u arapskom svijetu. Prosvjed u četvrtak, kojim se zagovara židovska aneksija džamije al-Aqsa, trećeg najsvetijeg mjesta u islamu, odobrila je izraelska policija, unatoč nedavnim pozivima Sjedinjenih Država i Velike Britanije da se suzbije nasilje.
Na prosvjedima, koji su se poklopili s prvom noći Hanuke, židovskog festivala u spomen na ponovno osvajanje Jeruzalema od Grka u 2. stoljeću prije Krista, oko 200 ekstremista promicalo je nasilje protiv muslimana, a na nekim plakatima poručili su "Nema suživota s neprijateljem" i "Metak u glavu svakom teroristu". Izraelska policija zaplijenila je znakove koji potiču na nasilje te se sukobila s prosvjednicima i spriječila njihov ulazak u Stari grad.
Kritičari, uključujući vođu izraelske oporbe Yaira Lapida i Richarda Sewella, višeg anglikanskog svećenika u Jeruzalemu, osudili su marš kao pokušaj eskalacije sukoba i vjerski motivirani fašizam.
Katarsko Ministarstvo vanjskih poslova i američki državni tajnik Antony Blinken osudili su prosvjede kao provokaciju i napad na prava Palestinaca. U utorak je Blinken objavio da će židovskim doseljenicima koji su napali Palestince biti zabranjen ulazak u SAD. Belgija je u četvrtak slijedila njihov primjer.
Odbacujući kritike, organizatori su izrazili želju da Palestinci budu protjerani iz jeruzalemskog Starog grada. Džamijom al-Aqsa, smještenom na Brdu Hrama, upravlja Jordan, ali je kontrolira Izrael, s ograničenjima pristupa koja su pooštrena nakon nedavnih sukoba. Od Hamasova napada 7. listopada Palestincima mlađim od 50 godina i Arapima koji ne žive u Starom gradu zabranjeno je moliti se tamo.
Židovi koji posjećuju Brdo Hrama u prošlosti su izazivali nemire, a napetosti i dalje postoje u Starom gradu gdje su oštećene palestinske trgovine i još je prisutno mnogo policajaca.