MÜNCHEN - "Sjevernoatlantski savez bi trebao postati stožer mreže sigurnosnih partnerstava i središte za konzultaciju o međunarodnim sigurnosnim pitanjima, pa čak i onima oko kojih NATO nikad neće poduzimati aktivnosti.
Može li štetiti ako Kina, Indija, Pakistan i druge zemlje razviju bliže odnose s NATO-m? Ja mislim da bi to moglo samo koristiti u smislu povjerenja i suradnje”, izjavio je na sigurnosnoj konfernciji u Münchenu glavni tajnik NATO Anders Fogh Rasmussen.
Jačanje suradnje s Rusijom
No, bivši danski premijer nije zaboravio ni Rusiju te je istaknuo kako je već na djelu jačanje suradnje s Moskvom kad je riječ o misiji NATO u Afganistanu.
Podsjetio je da prijetnje Europi i Sjevernoj Americi dolaze iz mnogih dijelova svijeta, a NATO će moći odgovoriti na njih na primjeren način samo ako bude u stanju stvoriti “snažniju i sveobuhvatniju koaliciju za sigurnost”.
Ova bi inicijativa mogla voditi i zajedničkoj obuci ili planiranju. “Uz nekoliko iznimaka, razni dijelovi međunarodne zajednice koji provode mirovne operacije još uvijek ne vježbaju zajedno, mi ni ne planiramo zajedno, nismo združeni na terenu”, kazao je Rasmussen. Osim toga, istaknuo je kako će Savez morati izmijeniti svoje sustave obrane kako bi se nosili s “asimetričnim” prijetnjama poput terorizma, gusarstva i kibernetičkog ratovanja. “Pristupi iz prošlih doba više ne funkcioniraju: statične vojske teških oklopa neće dojmiti teroriste, gusare i hackere”, ocijenio je glavni tajnik NATO.
Nova doktrina u izradi
Sjevernoatlantski savez radi na izradi nove doktrine koja bi trebala biti dovršena do ljeta ove godine. Iz Rasmussenovih je riječi sasvim jasno da se dalje širi doktrina ustanovljena još na summitu NATO u Pragu 2002. godine kada je odlučeno da Savez više geografski nije ograničen u svom djelovanju.
To je, naime, otvorilo prostor djelovanju u Afganistanu. Kad je pak riječ o novim ugrozama, može se uočiti da su Rasmussenove riječi u potpunosti u skladu s novom strategijom američkog ministarstva obrane čiji su dijelovi iscurili u javnost prošli tjedan (koje smo objavili u Jutarnjem): sve veće oslanjanje na modernu tehnologiju, zračne snage, dok na terenu djeluju samo specijalne postrojbe.
Ukinuti blokovski pristup
NATO u ovom trenutku ima 28 zemalja članica, a u misiji pod njegovim vodstvom u Afganistanu djeluju 44 zemlje. Program Partnerstvo za mir okuplja još i veći broj zemalja sa svih strana svijeta i upravo to čini Savez pravim mjestom za raspravu o sigurnosnim ugrozama modernog svijeta.
Na tradicionalnoj Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu okupio se velik broj svjetskih političara koji su raspravljali o sigurnosnim temama.
Tako je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle izjavio kako bi trebalo ojačati napore u stvaranju “europske vojske”, dok je šef ruske diplomacije Sergej Lavrov izjavio kako bi Europa i SAD trebali prevladati svoj “blokovski pristup sigurnosti”.
Iran će početi obogaćivati uran
TEHERAN - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad upozorio je da će Iran uskoro početi samostalno obogaćivati uran ako svjetske sile 'nastave igrati igre' s Islamskom Republikom. Naglasio je da je Iran spreman započeti proces 20-postotnog obogaćivanja urana. Dodao je ipak da su vrata za komunikaciju sa Zapadom po pitanju iranskog nuklearnog programa i dalje otvorena.
Zapadni dužnosnici okupljeni na konferenciji o sigurnosti u Teheranu su pak izjavili kako još nisu blizu sporazuma s Iranom te da vlasti u Teheranu tek trebaju dokazati spremnost na dogovor. Njemački je ministar obrane Guttenberg rekao kako Iran mora biti svjestan da je strpljenje pri kraju.