Stranci šokirani najnovijim potezom vlade u Tokiju: ‘Japanci se osjećaju ugroženo‘

„Bila sam šokirana. Previše je platiti 100.000 jena za produženje vize svake tri godine“, rekla je Srijana Sunar, 29-godišnja Nepalka koja od 2018. radi u japanskim tvornicama. Njezina plaća iznosi 145.000 jena (790 eura) mjesečno, objavio je Deutsche Welle.

Krajem svibnja japanska vlada donijela je zakon kojim se maksimalna naknada za promjenu statusa boravišta ili produženje boravka deseterostruko povećava: s dosadašnjih 10.000 na 100.000 jena, i to do kraja ožujka 2027.

Srijananin suprug Spandan Sunar, koji od 2016. radi u Japanu u jednoj transportnoj tvrtki i školi japanskog jezika, rekao je za DW da njegovi dugogodišnji napori japansko društvo „nije nagradilo“.

Pooštravanje politike prema stranim državljanima dolazi u trenutku kada u japanskoj javnosti raste zabrinutost u vezi sa strancima

Andrew CABALLERO-REYNOLDS/AFP

„Nismo novajlije. Imamo urednu vizu, poštujemo pravila i plaćamo poreze, no naša sloboda odabira posla i radnih uvjeta vrlo je ograničena“, kaže na tečnom japanskom.

Mladi par, koji se vjenčao u Japanu 2022., nada se da će moći podnijeti zahtjev za trajni boravak, ali samo ako si to budu mogli priuštiti.

Prema istom zakonu, gornja granica naknade za dozvolu trajnog boravka porasla bi s 10.000 na 300.000 jena. To je još jedna velika prepreka za ovaj par, s obzirom na to da se godišnji prihod veći od 3 milijuna jena općenito smatra neformalnim uvjetom koji većina podnositelja zahtjeva mora ispuniti.

Demografski pad Japana

Prema podacima Statističkog ureda Japana, japanskih državljana je u travnju 2025. bilo oko 119,7 milijuna, što je pad od 941.000 u odnosu na godinu ranije.

Istodobno, broj stranih državljana u Japanu raste tempom koji nadoknađuje otprilike 40 posto tog pada. Prema podacima Agencije za imigracijske usluge, krajem 2025. u zemlji je boravilo oko 4,125 milijuna stranih državljana, što je porast od više od 356.000 u odnosu na prethodnu godinu.

„Strani radnici su nezamjenjivi. Bez njih društvo ne bi funkcioniralo“, rekao je za DW Toshihiro Menju, stručnjak za japansku imigracijsku politiku.

Indonežanka Mahatmi Rismartanti vozi autobus u Tokiju

Koji Ito/The Yomiuri Shimbun via AFP

„Nemoguće je u potpunosti nadoknaditi nedostatak radne snage samim povećanjem sudjelovanja žena na tržištu rada ili korištenjem robota“, rekao je Menju, koji je ujedno i gostujući profesor na Sveučilištu međunarodnih studija Kansai.

„Stvarnost je takva da broj stranih radnika raste u svim sektorima — od visokokvalificiranih zanimanja do skrbi na prvoj liniji. Ljudi koji podupiru temeljnu infrastrukturu društva — nestaju“, dodao je.

Japan zaoštrava imigracijska pravila

U siječnju je uprava premijerke Sanae Takaichi usvojila paket strožih mjera koje se odnose na strane državljane.

Naziv paketa u prijevodu glasi „sveobuhvatne mjere za prihvat i suživot stranih državljana“. Donesen je nakon što je vlada u studenom 2025. osnovala „Sjedište za politiku prema stranim državljanima“.

Zaoštrene mjere uključuju udvostručenje uvjeta koji se tiče duljine boravka za naturalizaciju na 10 uzastopnih godina te uvođenje zahtjeva poznavanja japanskog jezika kao preduvjeta za trajni boravak, objavio je Deutsche Welle.

„Mnogi naši sustavi nisu bili osmišljeni da funkcioniraju s toliko velikim brojem stranih posjetitelja i stanovnika na umu“, rekao je za DW Takashi Yamashita, zastupnik Liberalno-demokratske stranke koji predsjedava jednim od projektnih timova u okviru Sjedišta za politiku prema stranim državljanima.

„Jasno razgraničavamo: čvrsto ćemo podržati one koji sustav koriste ispravno, a odlučno ćemo nastupiti protiv zlouporabe i prekomjernog korištenja. Nastojimo ukloniti osjećaj nepravde u javnosti“, rekao je Yamashita.

Japanska premijerka Sanae Takaichi

Kazuhiro NOGI/AFP

„Isto je tako važno stvoriti okruženje u kojemu zakoniti strani stanovnici koji žele doprinijeti japanskom društvu mogu živjeti spokojno i napredovati kao punopravni članovi lokalnih zajednica“, dodao je.

Ipak, neki potencijalni radnici kažu da su im nova pravila poremetila planove. Yanika Roongpairoj, 35-godišnja tajlandska istraživačica zaposlena u Sveučilišnoj bolnici Chiba blizu Tokija, rekla je da joj je do sada sve teklo glatko u izgradnji karijere u kliničkoj farmaciji, uključujući i vizu i traženje posla.

No, unatoč tome što je 2024. doktorirala u Japanu, rekla je za DW da su te promjene politike u određenoj mjeri utjecale na njezina razmišljanja o dugoročnim planovima u Japanu.

Porast negativnih stavova prema strancima

Pooštravanje politike prema stranim državljanima dolazi u trenutku kada u japanskoj javnosti raste zabrinutost u vezi sa strancima.

Prema jednoj anketi provedenoj između listopada i prosinca 2025., 37 posto ispitanika izjavilo je da „smatra lošim“ što se broj stranaca povećava na japanskim radnim mjestima i u zajednicama, što je porast od 10 postotnih bodova u odnosu na prethodnu anketu provedenu 2024., objavio je Deutsche Welle.

Jedan 26-godišnji japanski konzultant iz Tokija, koji je razgovarao s DW-om pod uvjetom anonimnosti, rekao je da ga brine to što se „suživot sa strancima promovira nekontrolirano, bez dovoljno razumijevanja i kompromisa po pitanju javne sigurnosti i društvenih normi“.

Vijetnamka Nguyen Thi Linh radi u restoranu u Osaki

Makoto Kondo/The Yomiuri Shimbun via AFP

„Primjerice, u Japanu postoji određena razina konsenzusa oko nepisanog pravila da čovjek u javnim prostorima treba voditi računa o drugima. Međutim, primjećujem ponašanja poput slušanja glazbe bez slušalica ili telefoniranja u vlakovima, što mnoge ljude neugodno pogađa. Japanci izravno izbjegavaju ukazivati na takva ponašanja i osjećaju nelagodu, ali nitko ništa ne govori“, kaže.

Jedna 34-godišnja Kineskinja zaposlena u IT tvrtki u Tokiju rekla je za DW da se „stvarnost stranih radnika u Japanu razlikuje ovisno o nacionalnosti“. „Za ljude poput mene, koji dolaze iz Azije, očekuje se da se više ponašamo kao Japanci“, dodala je.

Koki Yamaguchi, 27-godišnji japanski doktorand iz Osake, rekao je za DW da osjeća kako se „među Japancima postupno nakuplja negativan osjećaj da su japanska kultura i identitet ugroženi od strane drugih zemalja“.

Ekstremna desnica napreduje

Japanska krajnje desna stranka Sanseito iskoristila je te negativne javne osjećaje uz slogan „Japanci na prvom mjestu“ te je ostvarila značajne dobitke na izborima za gornji dom u srpnju 2025.

Sachi Takaya, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Tokiju, rekla je za DW da je „Sanseito uspješno nametnula pitanje ‘stranaca‘ na političku agendu“.

„Takaichijina administracija tvrdi da jasno razgraničava svoju politiku od ksenofobije, no u praksi provodi ksenofobne politike“, rekla je.

Takaya je dodala da je vlada bivšeg premijera Shinzoa Abea tvrdila da čak ni nema službenu „imigracijsku politiku“, u nastojanju da odvrati javnu kritiku. Istodobno, Abe je putem takozvanog sustava „Specified Skilled Worker“ proširio broj stranih radnika.

Hoće li tvrđi kurs premijerke Sanae Takaichi prema stranim radnicima na kraju dovesti do smanjenja njihova broja, ostaje, po mišljenju stručnjaka, otvoreno, objavio je Deutsche Welle.

Za Nepalca Spandana Sunara, koji deset godina živi i radi u Japanu, budućnost je neizvjesna. No unatoč visokim troškovima i strožoj politici prema stranim radnicima, njemu i supruzi ne preostaje ništa drugo nego ostati.

„Nema drugog izlaza nego ostati u Japanu“, rekao je, dodavši da bi za Japan bio „gubitak“ ako bi nova politika prisilila strane radnike na odlazak.

„Stvaranje okruženja u kojemu bi nas se poticalo da ostanemo i doprinesemo — to bi na kraju koristilo i samom Japanu“, rekao je.