Stručnjak s Oxforda: ‘Nije slučajnost koje je tri zemlje Trump odlučio bombardirati. Jasno je što radi‘

Američke naftne kompanije žele ozbiljna jamstva od države prije ulaganja u venezuelski naftni sektor. Predsjednik Donald Trump pozvao ih je da podrže njegovu politiku i okrenu se poslovnim prilikama u naftom bogatoj zemlji nakon što su američke snage upale u zemlju i uhitile predsjednika Nicolása Madura koji je pred američkim sudom optužen za krijumčarenje droge. Međutim, puno je prepreka u Trumpovim bombastičnim planovima.

Globalna agenda

Na temu ulaganja u Venezuelu predstavnici američkih naftnih kompanija i Trumpov tim sastali su se u srijedu u Miamiju, a potencijalni američki ulagači pozvani su da u petak dođu na razgovor s Trumpom u Bijelu kuću. Od izvora bliskih šefovima velikih naftnih kompanija doznaje se da će od Trumpa tražiti "snažna državna jamstva" zbog političkih, financijskih i pravnih rizika povezanih s ulaganjem u Venezuelu, a tu su i niske cijene nafte. Osim toga, venezuelska sirova nafta vrlo je viskozna i teška za izvlačenje i preradu. Aktivisti za zaštitu okoliša već su poručili da bi zagađenje kod pojačane eksploatacije bilo puno veće nego u slučaju nafte iz drugih regija.

Njemački predsjednik udario na Trumpa kao nitko do sada

Međutim, Venezuela je i dalje primamljiva kao zemlja s najvećim dokazanim zalihama nafte na svijetu i jakim vezama s Rusijom i Kinom. Devedesetih godina Venezuela je imala tri puta veću proizvodnju nafte od današnje, kad je industrija u kaosu i već dugo propada nakon zlatnog doba suradnje s američkim investitorima. Međutim, nove investicije, potrebne da se vrati stari "sjaj", morale bi biti goleme, a bio bi to i višegodišnji pothvat. Istodobno, ključni je problem nepredvidljivost Trumpove administracije, a predvidljivost je preduvjet poslovnog planiranja, pogotovo dugoročnog kao što je to slučaj s Venezuelom.

Prosvjed u znak podrške Nicolasu Maduru u Caracasu 7. siječnja

Ronaldo Schemidt/Afp

Trump, koji je u kampanji obećavao da Amerika više neće intervenirati po svijetu, u utorak je izjavio da će SAD preuzeti venezuelske zalihe nafte, a profit od prodaje ići će Venezueli i Sjedinjenim Državama. Da mijenja politiku kad je riječ o nafti pokazao je kad su američke snage, pozivajući se na kršenje sankcija, zarobile ruski tanker u Atlantiku. Bill Farren-Price s Instituta za energetske studije u Oxfordu rekao je da je jasno da je agenda američkog predsjednika globalna. "Nakon bombardiranja Irana i Nigerije, Venezuela je treći proizvođač nafte i član OPEC-a kojeg su Sjedinjene Države napale u posljednjih godinu dana. To je globalna agenda, za preoblikovanje globalne trgovine energijom prema američkim uvjetima", izjavio je Farren-Price.

"Dat ćemo novac Venezueli, treba im"

Unatoč armadi pred obalom Venezuele i zaposjedanju tankera kojima Trump projicira moć Sjedinjenih Država, poslovni krugovi zasad su oprezni prema Trumpovoj agendi. S jedne strane, Trump voli kad ga se sluša i podržava te, kad god može, kažnjava suprotno ponašanje. S druge strane, kompanije su vrlo svjesne toga da bi sljedeće tri godine morale ulagati i potom godinama čekati da se ta ulaganja isplate, a za tri godine Donald Trump više neće biti u Bijeloj kući, kaže Amos Hochstein. "Puno je neodgovorenih pitanja, za početak pravne prirode. S kojom se vladom potpisuje ugovor? Je li ta vlada legitimna?" smatra Hochstein, partner investicijske grupe TWG Global i bivši savjetnik bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Trump na to nudi odgovor. The New York Times prenosi izjave iz intervjua koji je američki predsjednik dao tom dnevniku. Prema Trumpu, "vrijeme će pokazati" koliko će dugo Amerika morati kontrolirati venezuelsku ekonomiju. Na pitanje hoće li to trajati "tri mjeseca, šest mjeseci ili godinu dana", Trump je odgovorio da očekuje da će trebati "dulje od toga". Američki predsjednik inzistirao je na tome da će se profiti od venezuelske nafte iskoristiti za obnovu zemlje. "Dat ćemo novac Venezueli, očajnički im treba", rekao je Trump.

Prosvjednik tijekom marša u Bogoti drži natpis usmjeren protiv Trumpa: "Gringos go home"

Jaime Saldarriaga/Afp

Trump je u dvosatnom intervjuu odgovarao na pitanja o nizu tema, no na jedno nije odgovorio. Upitan zašto je priznao Delcy Rodríguez kao legitimnu čelnicu umjesto da podrži Maríju Corinu Machado, šeficu opozicije koja je za demokratsku borbu u rušenju Madurova autokratskog režima nedavno dobila Nobelovu nagradu za mir, Trump je odbio odgovoriti. Za Rodríguez je rekao da je "Marco (Rubio, op.a.) s njom u stalnom kontaktu". Također je ustvrdio da venezuelski režim, unatoč oštrim javnim izjavama, američkoj vlasti "daje sve što traži" i ponaša se "prema nama s najvećim poštovanjem" te se "vrlo dobro slažemo".

Za vrijeme intervjua, Trumpa je nazvao predsjednik Kolumbije Gustavo Petro koji je, nakon prijetnji da je Kolumbija sljedeća, s američkim kolegom želio razgovarati o aktivnostima krijumčara kokaina na kolumbijsko-venezuelskoj granici. Trump je novinaru ponudio da ostane i sluša razgovor kojem su prisustvovali i Marco Rubio, državni tajnik, te Trumpov potpredsjednik JD Vance, uz uvjet da razgovor bude "off the record".