Stručnjak za sigurnost: ‘Putinu nije prijetio rizik da ga uhite, došao je potpuno rasterećen‘

Sasvim je izvjesno da je i sigurnosni element bio jedan od ključnih faktora odabira mjesta susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Iako su se spominjale neke druge zemlje poput Turske ili Saudijske Arabije, izabrana je zračna baza američkih snaga Elmendorf-Richardson u blizini Anchoragea, najvećeg grada savezne države Aljaske.

Upravo taj sigurnosni aspekt analizirao nam je stručnjak za sigurnost Bono Marjanović.

- Kad gledamo taj sigurnosni segment, upravo je odabir mjesta susreta bio lakša varijanta za sigurnosne službe obiju država. Naime, radi se o ionako štićenom objektu, a američka je strana kao domaćin, naravno, na sebe preuzela i svu odgovornost kad je riječ o sigurnosnom aspektu. I oni su sa svoje strane i poduzeli sve tijekom pripremnog perioda kad je odabrano mjesto susreta dvojice lidera da naprave sve sigurnosne pripreme. To dakako uključuje dodatne provjere cijelog osoblja, kontrolu hrane, pića. I Putinu kao štićenoj osobi najviše kategorije odgovarala je ova varijanta bez obzira na to što se sastanak s Trumpom odvijao oko 5000 kilometara od Kremlja. Naime, s obzirom na to da je Međunarodni kazneni sud (ICC) 2023. godine objavio nalog za uhićenjem Putina, ali i na to da Rusija ni SAD nisu potpisnici Rimskog statuta, kojim je sud osnovan 2002. godine, Putinu nije prijetio rizik da bude uhićen. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto je odabran teritorij SAD-a. Da je otišao drugamo, postojala je mogućnost da bi vlasti neke druge države nešto poduzele, a on se, sasvim je izvjesno, nije htio izložiti tom riziku i ovako je došao potpuno rasterećen - kaže Marjanović.

- I Trump je bio na svom teritoriju, u štićenom objektu visoke razine sigurnosti i sa sigurnosnog aspekta to nije bio veliki spektakl - kaže Marijanović.

S obzirom na to da su susreti vodećih svjetskih lidera često i izazov za komunikacijske i sigurnosne stručnjake za probijanje povjerljivih sustava komunikacije, od mobitela do nekih drugih uređaja - iako je poznato da oni koriste kriptirane uređaje i komunikaciju, ali smo bili svjedoci probijanja takvih komunikacija - Marjanovića smo pitali je li i ovo bila prilika da se provale neki takvi sustavi.

- Protuobavještajni dio štiti svu komunikaciju, a bez obzira na to što oni to govore, sustavi rade te stvari i nije isključeno da bi se pokušala iskoristiti ranjivost tih sustava da bi se ušlo u njih. Međutim, pitanje je hoće li se to iskoristiti za pokazivanje mišića ili neće biti takvih pokušaja. Jer stručnjaci koji vode računa o sigurnosti svjetskih lidera vrlo dobro znaju da bi njihovi sustavi komunikacija mogli biti napadnuti - zaključuje Marjanović.