NAPAD NA KOLONU JNA

Sud BiH potvrdio optužnicu za ratni zločin u ‘slučaju Dobrovoljačka‘: Među optuženima i Ejup Ganić

Optuženi se terete da su za vrijeme obavljanja svojih funkcija postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava.

Ejup Ganić

 Bozo Radic/Cropix

Sud BiH potvrdio je u ponedjeljak optužnicu protiv deset visokih bošnjačkih ratnih dužnosnika, među kojima je i član tadašnjeg Predsjedništva Ejup Ganić, zbog ratnih zločina počinjenih nad pripadnicima JNA koji su se u koloni u svibnju 1992. povlačili iz Sarajeva.

Prema navodima iz priopćenja optuženi se terete da su za vrijeme obavljanja svojih funkcija postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava tako što su planirali, poticali, zapovjedili i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civilnih osoba zaposlenih u bivšoj JNA koji su bili pod pratnjom snaga Ujedinjenih naroda.

Uz Ganića, koji je bivši član Predsjedništva Republike BiH, optuženi su nekadašnji zapovjednik Teritorijalne obrane Hasan Efendić, bivši pomoćnik ministra policije Jusuf Pušina kao i policijski dužnosnici Zaim Backović, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić, umirovljeni generali Armije BiH Fikret Muslimović i Hamid Bahto kao i jedan od zapovjednika paravojne postrojbe "Zelene beretke" Mahir Žiško.

"Nisu spriječili ubojstva i ranjavanja, mučili su i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, propustili su spriječiti mučenja i nečovječna postupanja, te pomagali počiniteljima nakon izvršenih djela", dodaje se u priopćenju Suda BiH.

Svi su oni optuženi u slučaju "Dobrovoljačke" ulice, a riječ je o sukobu pripadnika policije i teritorijalne obrane BiH s vojnicima JNA koji su se povlačili iz vojarne iz središta tada potpuno opkoljenog Sarajeva 3. svibnja 1992. godine.

Nakon što su pripadnici JNA 2. svibnja u sarajevskoj zračnoj luci zarobili tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića pri povratku s jednog od neuspjelih mirovnih pregovora vođenih u Lisabonu, uz posredovanje mirovnih snaga UN postignut je dogovor da ga se razmijeni za tadašnjeg zapovjednika Druge armijske oblasti JNA generala Milutina Kukanjca.

Kolona u kojoj su bili Izetbegović i Kukanjac trebala je iz sjedišta armijske oblasti u naselju Bistrik napustiti Sarajevo, a Izetbegović je prije izlaska iz grada pušten na slobodu.

No, tijekom te operacije došlo je do napada bosanskohercegovačkih vojnika i policajaca na kolonu JNA.

Prema navodima Tužiteljstva BiH, u obračunu 3. svibnja ubijeno je osam osoba koje su bile u vojnoj koloni među kojima su bili i pripadnici sanitetskog osoblja, dok su 24 osobe zarobljene, a potom zlostavljane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. listopad 2022 03:53