Starenje populacije, odljev mozgova iz pojedinih područja, prevelik broj stanovnika u drugima, nedostupni domovi za starije osobe, ali i dječji vrtići, sve su to demografski izazovi koji na različite načine pogađaju sve članice Europske unije. Kako bi se suočila s tim izazovima godinu dana prije kraja mandata, potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju, Dubravka Šuica, u srijedu je predstavila instrumente i mjere koje je na sastanku isti dan usvojio kolegij povjerenika.
Te su mjere nužne kako bi države članice imale na raspolaganju instrumente kojima će se suočiti s izazovom, a Europska unija održati konkurentnost na globalnom tržištu. Paket koji je predstavila Šuica sadrži četiri stupa, a tiče se mjera i za mlade i za starije osobe.
Prvi stup je potpora roditeljima u boljem usklađivanju obiteljskih težnji i plaćenog rada, posebno osiguravanjem pristupa kvalitetnoj skrbi za djecu te dobre ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Drugi stup je potpora mladima u razvijanju vještina, lakšem pristupu tržištu rada i lakšem rješavanju stambenog pitanja kroz cjenovno pristupačnije stanovanje. Treći stup ovih mjera je osnaživanje starijih generacija, održavanje njihove dobrobiti putem reformi i odgovarajućim politikama tržišta rada koje bi se trebale prilagoditi njihovim potrebama. Četvrti stup, koji je najkontroverzniji i koji je dobio najveću pozornost, jest o zakonitim migracijama kao načinu za suočavanje s nedostatkom svježe radne snage u svjetlu predviđanja nastavka brzog starenja stanovništva u Europskoj uniji.
Koordinacija politika
"U paketu instrumenata priznata je potreba da treba uzeti u obzir teritorijalnu dimenziju demografskih promjena, posebno u regijama koje se suočavaju s pojavom smanjenja broja stanovnika i velikom vanjskom mobilnosti mladih radnika - odljev mozgova", stoji u priopćenju Europske komisije.
Europska komisija vjeruje da će ovaj paket instrumenata pomoći u poticanju, usavršavanju i boljoj koordinaciji politika na razini Unije i država članica, a države članice su pozvane da izrade i provode integrirane politike kako bi odgovorile na demografske promjene te da uključe demografska pitanja u sva područja politike. Europska komisija će sa svoje strane poboljšati dostupnost instrumentima, unaprijediti bazu podataka daljnjim razvojem "Atlasa demografije" i drugim mjerama.
Europska komisija iznosi podatke iz istraživanja Eurobarometra koji pokazuju da se sedam od deset Europljana slaže da demografski trendovi ugrožavaju dugoročno gospodarsko blagostanje i konkurentnost Unije. Najhitnijim demografskim izazovima smatraju se starenje stanovništva (42%) te smanjenje broja radno sposobnog stanovništva i manjak radne snage (40%). Hitnim izazovom za europske migracije i integraciju migranata smatra 34% ispitanika, dok 26% hitnim problemom smatra depopulaciju i odljev mozgova.
Ako se ne poduzme usklađeno i odlučno djelovanje, u predstojećim godinama stanovništvo Unije moglo bi se i dalje smanjivati i stariti, a to bi negativno utjecalo na gospodarstvo, društvo i dugoročnu konkurentnost Europske unije.
Manje radno sposobnih
Europska komisija navodi da bi nastavak ovakvih trendova mogao pogoršati i problem manjka radne snage i povećati pritisak na javne proračune, a to bi ujedno snažno utjecalo na ulaganja i produktivnost.
Na neke države članice i regije to trenutačno utječe više nego na ostale: demografske promjene utječu i na socijalnu, teritorijalnu i međugeneracijsku koheziju naših demokratskih društava, što bi moglo pogoršati postojeće socioekonomske razlike na štetu svih.
Prema predviđanjima Europske komisije, od sad do 2100. godine broj radno sposobnih stanovnika Unije mogao bi se smanjiti za više od 57 milijuna.