Sukobi na granici Tajlanda i Kambodže nastavili su se i u utorak, nakon što je tijekom vikenda prekršeno krhko primirje postignuto ljetos pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Obje strane međusobno se optužuju za eskalaciju. Phnom Penh tvrdi da je Tajland počinio "nehumane i brutalne činove" agresije, a Bangkok odgovara da je vojne ciljeve gađao kao odmazdu za ranjavanje svojih vojnika nakon navodnog postavljanja novih mina. Unatoč tvrdnjama da cilja samo vojsku, u posljednjim je napadima ipak poginulo devet civila, a više od dvadeset ih je ranjeno. Poginula su i trojica tajlandskih vojnika.
Kambodža odbacuje optužbe o minama, a Tajland poručuje da neće ulaziti u dijalog dok Phnom Penh ne uputi ispriku. Tajlandski premijer Anutin Charnvirakul istaknuo je da njegova vlada "neće oklijevati poduzeti sve potrebne korake" radi zaštite teritorijalnog integriteta, ocijenivši da prostora za dijalog više nema. Slično je poručio i ministar vanjskih poslova Sihasak Phuangketkeow, optuživši Kambodžu da "širi lažne narative" i koristi svoju manju teritorijalnu veličinu da bi se prikazala kao žrtva. Tajland, kaže on, prihvaća presudu Međunarodnog suda pravde o hramu Preah Vihear, "ali postoje i drugi hramovi duž granice, mnogi na našoj strani. Drevna kmerska civilizacija nije isključivo kambodžanska, pa odbacujemo tvrdnje da ti objekti pripadaju samo Kambodži."
Trump šuti
Analitička kuća Stratfor procjenjuje da je malo vjerojatno da će se sukobi vratiti intenzitetu iz srpnja, ali upozorava da svaki novi incident dodatno potkopava američki podržano primirje. Trump zasad šuti o eskalaciji, iako iz Bijele kuće poručuju da je "predsjednik predan kontinuiranom prekidu nasilja i očekuje da će vlade Kambodže i Tajlanda u potpunosti ispuniti svoje obveze o okončanju ovog sukoba".
No pitanje je hoće li se Trump ponovo aktivno uključiti. Američka administracija je zaokupljena Ukrajinom i Venezuelom, a Trump se također suočava s domaćim pritiscima vezanima za slučaj Epstein i sve češćim spekulacijama o pogoršanju njegova zdravstvenog stanja.
Trumpova uloga u održavanju mirovnog sporazuma posebno je osjetljiva jer se Tajland približava izborima početkom 2026. godine. Vojni vrh, koji snažno podupire premijera Anutina i ne vjeruje oporbi, mogao bi iskoristiti napetosti za agresivniji odgovor na incidente, svjestan da političari u izbornoj godini ne žele izazivati vojsku. Vojni uspjesi pritom bi mogli služiti kao način da se ojača Anutinova politička pozicija.
Zabrinjava i činjenica da se sukobi sada vode u najmanje tri tajlandske i tri kambodžanske provincije, što ukazuje na širenje nestabilnosti i povećava rizik prelaska iz sporadičnih okršaja u ozbiljniji rat. Ponovi li se scenarij iz srpnja, trgovina bi se mogla prekinuti, ključni transportni koridori zatvoriti, a industrija, koja ovisi o prekograničnom prometu, pretrpjeti ozbiljne posljedice.
Rasplamsavanje sukoba pokazuje da tzv. "mirovni sporazumi" koje predsjednik Trump navodno uspostavlja diljem svijeta (tvrdi da je zaustavio šest ratova) traju dok se tinta na papiru ne osuši. Primjerice, prekid vatre između Hamasa i Izraela ostaje krhak jer pitanje palestinske države nije riješeno. Primirje Indije i Pakistana također počiva na neadresiranom teritorijalnom sporu oko Kašmira.
Netaknuto pitanje
Slično je i u slučaju Tajlanda i Kambodže: granično pitanje ostalo je netaknuto, a primirje je postignuto pod Trumpovom prijetnjom visokih carina i prekida trgovine. Ta taktika prijetnje uspijeva donijeti kratkoročne prekide vatre, ali ne rješava temeljne uzroke sukoba.
Tajland, vojno znatno nadmoćniji, sada pokazuje da je spreman ići puno dalje nego u srpnju, kad je u petodnevnom sukobu poginulo više od 40 osoba. "Cilj vojske je osakatiti vojne sposobnosti Kambodže na dugo vremena, radi sigurnosti naše djece i unučadi", kaže načelnik Glavnog stožera tajlandske vojske Chaipruak Doungprapat.
Analitičar Virak Ou iz trusta mozgova Future Forum upozorava da ASEAN-ovi promatrači nemaju dovoljno ovlasti ni resursa za provedbu primirja, dok rastući nacionalizam u obje države dodatno potiče radikalizaciju. Jedino Trump ima kapacitet pritisnuti obje strane da zaustave spiralu nasilja.
"Bojim se da ćemo vidjeti puno dulje i dublje sukobe, s posljedicama koje će biti dalekosežnije nego dosad", kaže Ou za Al Jazeeru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....