Sastanak na vrhu država članica EU-a i zapadnog Balkana, koji je trajao više od tri sata, završen je u četvrtak u Bruxellesu bez zajedničke izjave i bez konferencije za novinare.
Iz kabineta predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela kažu da je predviđena konferencija odgođena zbog nedostatka vremena budući da je sastanak trajao dulje od predviđenog i da zajednička deklaracija nije ni bila predviđena.
Unatoč izostanku bilo kakvih rezultata, iz Michelova okruženja kažu da je "sastanak dobro prošao".
Čelnici 27 država članica započet će svoj redoviti sastanak na vrhu kasnije popodne i očekuje se da će dati zeleno svjetlo za kandidatski status Ukrajini i Moldaviji.
Time će te dvije zemlje na putu prema EU-u preskočiti Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, jedine dvije zemlje zapadnog Balkana koje još nemaju status kandidata za članstvo.
EU je zapadnom Balkanu obećao europsku perspektivu još 2003. godine na samitu u Solunu.
Francusko predsjedništvo je pokušavalo ukloniti bugarsku blokadu Sjeverne Makedonije, koja zajedno s Albanijom čeka odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora.
Međutim, te nade je ugasio bugarski premijer Kiril Petkov, koji je prije početka samita sa zapadnim Balkanom rekao da nema izgleda da se na ovom samitu deblokira otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, ali je dao naslutiti da bi se rješenje moglo postići sljedećih dana.
Bilo je prijedloga da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata ali oko toga nema konsenzusa.
U nacrtu zaključaka koje bi čelnici EU-a trebali usvojiti tijekom samita, ponovno se izražava "puna i nedvosmislena predanost" perspektivi članstva zemalja toga područja i pozvati na ubrzanje pristupnog procesa".
U nacrt zaključaka je na inzistiranje Hrvatske naveden je poziv čelnicima BiH da hitno provedu svoje obećanje o dovršetku ustavnih i izbornih reformi.
U nacrtu zaključaka pozdravlja se dogovor koji su čelnici parlamentarnih stranaka iz BiH postigli na sastanku kod predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela 12. lipnja, u kojem su se, između ostaloga obvezali da će provesti ograničene ustavne i izborne reforme.
Europsko vijeće "poziva političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obećanja iz toga dogovora i dovrše ustavnu i izbornu reformu, koja će omogućiti zemlji da odlučno napreduje na svom europskom putu, u skladu s prioritetima koje je postavila Komisija, kako bi dobila status kandidata".
