Ruska agresija na Ukrajinu, ili kako je kineske vlasti nazivaju - "kriza u Ukrajini" - tema je oko koje Europska unija i Kina očito nemaju iste stavove. Bilo je to očito iz izjava za medije čelnika EU nakon završetka summita EU - Kina. Dok je europska strana jasno ponovila da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu te da svi, posebno Kina kao članica Vijeća sigurnosti, moraju učiniti sve kako bi se ta agresija zaustavila, šture poruke kineskih vlasti išle su u smjeru "smirivanja napetosti" i rješavanja "ukrajinske krize" na način da se ona ne prelijeva u ostatku svijeta i uzimajući u obzir interese svih strana.
Summit EU - Kina u četvrtak bio je 23. po redu i upravo je on, zbog ruske agresije na Ukrajinu i sankcija koje je Zapad nametnuo Moskvi, imao poseban značaj.
Na summitu održanom putem videoveze, a u ime EU, sudjelovali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell. S kineske strane, u prvom dijelu sastanka bio je premijer Li Keqiang, a poslije u drugom dijelu predsjednik Kine Xi Jinping.
- Očekujemo od Kine da, ako ne podupire sankcije, barem učini sve da se ne miješa na bilo koji način - rekla je poslije summita Ursula von der Leyen. Europski diplomati i dalje se boje da bi Kina, uz želju za jačanjem odnosa s Moskvom, mogla slati i pomoć u naoružanju ili dijelove koje Rusija više ne može nabaviti na zapadnom tržištu.
I predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izbjegavali su izravan odgovor na pitanja jesu li dobili jamstva da Kina neće pomoći Rusiji.
- Mi smo objasnili kineskim vlastima da je važno vršiti pritisak na Moskvu i da je važno ohrabriti Rusiju da pregovara iskreno. Imali smo priliku koristiti sve naše argumente i iznijeti ih te se nadamo da su kineske vlasti shvatile naše argumente - rekao je Michel.
Prema pisanju medija, kineski predsjednik Xi Jinping je nakon ovog summita poručio da Kina duboko žali što je situacija u Ukrajini toliko eskalirala, ali je rekao da razloge vidi u "dugotrajnim sigurnosnim sukobima u Europi". Pozvao je da se uzmu u obzir interesi svih strana te da je Kina spremna surađivati s EU kako bi se izbjegla kriza širih razmjera. Kina vidi rješenje ukrajinske krize u sprečavanju da se ta kriza prelije na ostatak svijeta.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel prije početka summita s Kinom imao je razgovore i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Predložio je kineskom predsjedniku da i on stupi u izravan kontakt s ukrajinskim kolegom. A proteklih dana najviši dužnosnici Europske unije imali su nekoliko konzultacija s američkom administracijom kako bi se pripremili za ovaj summit i kako bi prema Kini predstavili što snažnije jedinstvo zapadnih saveznika u odnosima s Rusijom. Iako su mnogi EU dužnosnici prije dvije godine govorili da se "u sukobu između Kine i SAD-a Europska unija treba držati po strani", sad ni po tom pitanju stvari nisu iste. Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do jačanja euroatlantskog savezništva i to je nešto na što sad i Kina i Rusija moraju računati.
Među glavnim temama na ovom summitu, osim rata u Ukrajini, bili su trgovinski odnosi, klimatske promjene, bioraznolikost i zdravlje.
Europska unija i Kina složile su se da će surađivati i u suočavanju s izazovima u svijetu nakon pandemije covida-19 i u suočavanju s prijetnjama globalnom zdravstvu te u pomaganju državama trećega svijeta u obnovi nakon pandemije.
U zadnje vrijeme odnosi između Europske unije i Kine bili su u silaznoj putanji. Prije svega zbog kontra mjera koje je Kina poduzela zbog EU sankcija zbog kršenja ljudskih prava te uloge Kine u širenju dezinformacija u zemljama EU i europskom susjedstvu.
- Europska unija ostala je privržena stavu za suradnjom i zajedničkim djelovanjem s Kinom u suočavanju s globalnim izazovima. EU će nastaviti simultane odnose s Kinom kao s partnerom za suradnju, ali i ekonomskim konkurentom i sistematičkim suparnikom - navodi se u dokumentu Europske službe za vanjsko djelovanje sastavljenom za summit EU - Kina.
Iako EU ima velike interese održati odnose s Kinom, pogotovo sad kad je uvela sankcije protiv Rusije i želi izolirati Moskvu, bez sumnje i Kina ima svoje interese, jer Kini je EU najveće tržište u koje izvozi svoje proizvode. Prema zadnjim podacima koje je objavila europska diplomatska služba, izvoz EU u Kini je prošle godine bio 223 milijarde eura. Ali izvoz kineske robe u EU bio je dva puta veći, odnosno 472 milijarde eura. Kod izvoza usluga situacija je nešto drugačija i tu je izvoz EU u Kini veći nego kineski izvoz u EU. Prošle godine izvoz usluga iz Kine u EU iznosio je 31 milijardu eura, a iz EU u Kinu 47 milijardi eura.
Europska unija i Kina najveći su trgovinski partneri za razmjenu robe. Dnevno se razmjenjuje roba u vrijednosti od skoro dvije milijarde eura. Upravo ovo je na tiskovnoj konferenciji spomenula i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorivši da će Kina, u slučaju pomoći Rusiji, ugroziti svoju reputaciju, a to se može onda odraziti i na ugrožavanje trgovinskih interesa.
Iako u trenutnoj situaciji Europska unija nije u stanju previše pritiskati Kinu zbog kršenja ljudskih prava, u Bruxellesu navode da su jasno stavili do znanja zabrinutost Europske unije zbog kršenja tih prava. Isto se odnosi i na ono što EU smatra "ugrožavanjem široke autonomije za Hong Kong".
