NOVO 15.11 - Hrvatska i SAD u utorak su u Dubrovniku potpisali sporazume i memorandume za koje je američki ministar energetike Chris Wright rekao da su „vrijedni milijarde” i otvaraju „novo doba” suradnje Washingtona s ovim dijelom Europe.
Predstavnici dviju vlada u utorak su na skupu Inicijative triju mora (3SI) potpisali devet dokumenata.
Premijer Andrej Plenković s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto potpisao je sporazum o Južnoj interkonekciji, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar, Krišto i Wright potpisali su zajedničku izjavu o potpori tom projektu koji će plinskom infrastukturom povezati dvije zemlje.
Hrvatska i SAD potpisali su i memorandum o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti, zajedničku izjavu o unaprjeđenju suradnje u svrhu civilne upotrebe nuklearne energije te protokol o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U Dubrovniku je potpisan sporazum o suradnji oko projekta AI inovacijskog centra Pantheon u Topuskom za koji se tvrdi da će biti vrijedan više od 50 milijardi eura.
Potpisali su ga župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke Lucidus Jako Andabak i Ryan Rich, izvršni direktor Panteon Atlas LLC-ja. S tom američkom tvrtkom je pismo namjere potpisao i hrvatski Končar.
Europska investicijska banka (EIB), Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i niz razvojnih banaka iz članica 3SI-ja potpisale su memorandum o razumijevanu o osnivanju „fonda fondova” za infrastrukturu Inicijative, a memorandum o razumijevanju potpisale su i rumunjska luka Constanta i Lučka uprava Rijeka.
Wright je nakon potpisivanja proglasio da američki predsjednik Donald Trump „otvara novo doba suradnje” Sjedinjenih Država s južnom, srednjom i istočnom Europom. Novi dogovori, „vrijedni milijarde”, donijet će „više poslova, prilika i investicija”, kazao je.
Američki ministar rekao je da je riječ o „fantastičnoj prilici za sve”, pa dodao da se „veseli vrlo svijetloj budućnosti”.
„Ovaj dio Europe dolazi zdravom razumu – put prema blagostanju je više, a ne manje energije”, zaključio je.
Američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw rekla je da je „nevjerojatno ponosna” na potpisane sporazume, pa je ponovila da je počelo „zlatno doba” u odnosima između SAD-a i Hrvatske.
14.47 - Na summitu u Dubrovniku potpisano je devet sporazuma, memoranduma ili pisma namjere.
Prvi je Sporazum o izgradnji plinovoda o južnoj interkonekciji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Potpisali su ga predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Drugi potisani dokument je Zajednička izjava Hrvatske, BiH i SAD-a o namjeri potpore projektu Južna plinska interkonekcija. Potpisali su ga ministar gospdarstva Ante Šušnjar, Borjana Krišto te uime SAD-a Chris Wright, državni tajnik za energetiku.
Treći potpisani dokument je Memorandum o razumijevanju između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti. Potpisali su ga ministri Šušnjar i Wright. Oni su potpisali i zajedničku izjavu o unapređenju suradnje između Hrvatske i SAD u svrhu civilne uporabe nuklearne energije.
Potpisan je i protokol o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a. Potpisali su ga potpredsjednik vlade i ministar financija Tomislav Ćorić i američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw.
Potpisan je i Croatia - Project Pantheon Data Center Cooperation Agreement. Potpisali su ga župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, osnivač i predsjednik Uprave Lucidus d.o.o. Jako Andabak te Ryan Rich, direktor tvrtke Pantheon Atlas LLC.
Potpisano je i pismo namjere između društava Grupe Končar i Pantheon Atlas LLC, iz SAD-a. Potpisali su ga Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, Ivan Paić, član Uprave, a uime Pantheona Ryan Rich.
Sklopljen je i Memorandum o razumijevanju između Europskog investicijskog fonda, hrvatskog HBOR-a, poljskog BGK-a, rumunjskog IDB-a, litavskog ILTE-a i slovenskog SID Kapitala u vezi s Fondom fondova za infrastrukturu Inicijative triju mora. Potpisali su ga Marko Primorac, potpredsjednik EIB-a, Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, Jarosław Dąbrowski, član Uprave Bank Gospodarstwa Krajowego (BGK), Marcin Prusak, izvršni direktor, Raluca Ana-Maria Nicolescu, predsjednica Uprave, Investment and Development Bank S.A. iz Rumunjske, Borut Jamnik, predsjednik Uprave SID Kapitala iz Slovenije te Dainius Vilčinskas, predsjednik Uprave litavskog UAB ILTE.
Naposljetku, potpisan je i memorandum o razumijevanju između nacionalne kompanije Uprava pomorskih luka d.d. Constanța iz Rumunjske te Lučke uprave Rijeka. Potpisali su Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka te Mihai Teodorescu, glavni direktor luke Constanta.
12.34 - Predsjednik vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo nastavkom visokokvalitetnog dijaloga s američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom koji sudjeluje na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku.
Plenković je naglasio kako sudjelovanje Wrighta na summitu u Dubrovniku, uz sudjelovanje i američkih poslovnih predstavnika, šalje jasan signal za nastavak američke potpore hrvatskim prioritetima i jačanju partnerstva.
"Naglašavamo rastući potencijal za suradnju i gospodarsku povezanost, infrastrukturu. Obranu unutar NATO-a i energiji kao i implementaciji južne interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom. Uz širenje kapaciteta LNG terminala na Krku, uz investicije u naftovod JANAF, Hrvatska se pozicionira kao regionalni energetski hub", poručio je premijer.
Dodao je da s SAD-om dijelimo odlučnost za jačanje boljitka, otpornosti i dugoročne suradnje kroz sveukupni prostor Inicijative triju mora u kojem je Hrvatska pouzdan partner Sjedinjenim Američkim Državama.
11.51 - Jedan od prvih panela summita je bio onaj posvećen strateškoj geografiji Europe na kojem su, uz ministra vanjskih poslova Grlića Radmana, unutarnjih poslova Davora Božinovića, govorili i Povjerenica EU za Mediteran Dubravka Šuica, predsjednik estonskog parlamenta Lauri Hussar i američka državna podtajnica Allison Hooker.
- Mi smo civilizacijski saveznici. Imamo snažnu osnovu na kojoj možemo dalje graditi. Predstoje nam izazovi koji se uz snažnu osnovu mogu i rješavati. Želimo njegovati snažnu povezanost bez obzira na određene izazove - rekla je Hooker.
Visoka dužnosnica State Departmenta je rekla da SAD želi raditi sa svima koji žele razvoj i doprinos zajedničkoj sigurnosti. Naglasila je da SAD može pomoći Europi u ostvarenju cilja energetske neovisnosti od Rusije, posebno kroz razvoj projekata nuklearne energije. Govorila je i o dosadašnjoj suradnji s transatlantskim saveznicima iz Europe te pozvala sve da zajedno rade na osiguravanju neometane dobave optuživši pritom Iran za nezakonito ponašanje u Hormuškom tjesnacu.
Grlić Radman je rekao da će Hrvatska predložiti da financiranje postane jedan od četiri stupa ove Inicijative triju mora, uz promet, energetiku i digitalnu infrastrukturu.
Europska povjerenica Šuica je govorila o važnosti inicijative, ne samo za građane država koje u njoj sudjeluju već šire, od Bliskog istoka do sjeverne Afrike, što su područja koja ona pokriva u svom resoru u Europskoj komisiji. Naglasila je i važnost javnih investicija u privlačenju privatnog kapitala.
- Svaki euro koji nam dolazi iz javnog novca može se upeterostručiti. To je naš pogled i način na koji možemo pomoći našim i europskim tvrtkama. Kao Europska komisija želimo pozvati tvrtke da ulažu u zaljevske zemlje, sjevernu Afriku i Bliski istok. Tim državama potrebna je stručnost, znanje, a nama je potrebna čista energija. To je ono što želimo postići, proizvoditi energiju za puno manje novca nego što se ona proizvodi u Europi. Obnovljiva energija može se proizvoditi za 40% manju cijenu od onoga što se proizvodi u Europi - rekla je Šuica.
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković ugostit će šefove država i visoke dužnosnike Inicijative triju mora u hotelu Palace u Dubrovniku, dok se paralelno u istom gradu održava i poslovni forum, jedan od najvećih poslovnih skupova ove inicijative, na kojem će sudjelovati oko 1400 vodećih poslovnih lidera iz 44 države.
Na summitu sudjeluju predsjednici većine od 13 zemalja članica ove inicijative koje su i članice Europske unije, a to su, uz Hrvatsku, i Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Ove zemlje čine 31,3 posto područja Europske unije te 26,7 posto njezina stanovništva. Ovo područje spaja Baltičko, Crno i Jadransko more.
Dio inicijative, kao pridružene članice, su i Albanija, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija. One su sada države sa statusom kandidata za članstvo u EU. Kao strateški partneri Inicijative triju mora su još i Japan, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Španjolska i Turska te Europska komisija.
Ovogodišnji program summita, na desetu obljetnicu prvog summita koji je održan u ljeto 2016., također u Dubrovniku, usmjeren je na promet, energiju, digitalnu industriju, dual-use tehnologije i financije.
Tijekom summita u Dubrovniku potpisat će se i sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o južnoj interkonekciji. Ovaj projekt plinovoda, vrijedan 1,5 milijardi eura, provest će američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy. Europska unija zatražila je od Bosne i Hercegovine uvid u nacrte projekta kako bi se pratilo je li sve u skladu sa standardima EU i s obvezama BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te sa strateškim ciljem ove zemlje za integraciju u EU. Šef Delegacije Europske unije u Sarajevu Luigi Soreca poslao je pismo Borjani Krišto kako bi se upozorilo na nužnost poštivanja ovih odredbi.
Inicijativa je pokrenuta prije 10 godina za vrijeme mandata Kolinde Grabar-Kitarović kao predsjednice Hrvatske u suradnji s Andrzejem Dudom, predsjednikom Poljske. Inicijativu su podržale i Sjedinjene Američke Države, koje su posebno zainteresirane za projekte u infrastrukturi, digitalnom razvoju i energetici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....