Dok se Vladimir Putin suočavao s vojnim udarom i mogućim građanskim ratom, svijet je uglavnom napeto pratio događanja s napomenom "to je unutarnja stvar Rusije", ali je, recimo, primjetna i znakovita, u tim dramatičnim trenucima, bila šutnja Pekinga, koji u Moskvi vole nazivati saveznikom.
Jedina koja je, odmah i bezuvjetno, izrazila solidarnost, podržala Putina i izrazila savezništvo u tom trenutku bila je, praktički već anektirana Bjelorusija, a njezin despot Aleksandar Lukašenko pregovarao je s Prigožinom i nagovarao ga da odstupi. Putin je tako postao dužnik Lukašenku.
No, druge države postsovjetskog prostora, koje su raznim integrativnim ugovorima vezane uz Rusiju, iznenadile su svojom blagom reakcijom.
Iako je, Putin osobno, obavijestio kazahstanskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva i uzbekistanskog lidera Šavkata Mirzijojeva, s onim što mu se dogodilo, i ruske medije zatekla je njihova suzdržana reakcija.
Naime, obojica srednjoazijskih šefova naglasili su da je to "unutarnja stvar Rusije" te kako "nema ni potrebe ni razloga da oni reagiraju".
Tako je Kasim-Žomart Tokajev jasno kazao Putinu kako ne smatra nužnim da se pokrene bilo kakva reakcija u okviru ruskog postsovjetskog vojnog pakta ODBK, jer "Rusija nije ugrožena od vanjskog neprijatelja".
Podsjetimo da je u siječnju 2022. godine Rusija poslala svoju vojsku u Kazahstan, gdje su izbili antirežimski prosvjedi.
Armenija, Tadžikistan i Kirgistan, nisu u vezi "pomoći Rusiji" uopće reagirali.
Predstavnici svih tih država upozorili su svoje državljane da se ne upućuju u Rusiju, a ako su već tamo, da ne posjećuju "regije uz ukrajinsku granicu" te da se ne okupljaju na mjestima gdje ima puno ljudi, zbog mogućih terorističkih napada.
Sve te zemlje imaju iskustvo antirežimskih nemira i pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti, pa tamošnji mediji nisu pridavali preveliku pozornost onome što se događa u Rusiji.
S druge strane, ruski mediji izvijestili su da se Putinu javio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji se 2016. godine također suočio s pokušajem državnog udara, a upravo ga je Putin, napominju ovih dana ruski prorežimski mediji, upozorio na tu mogućnost, te ga je tada prvi od svjetskih lidera nazvao i podržao.
Veliku pozornost pokušaju puča posvetili su i u Srbiji, koju smatraju najvjernijim i jedinim europskim saveznikom Rusije. - Srbija, kao ozbiljna država, neće podržati puč ni u jednoj zemlji. Mi nismo podržali puč ni u Turskoj, ni u Rusiji, pa ni u Americi. Vlast se osvaja na izborima - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
No, srbijanski predsjednik u svemu ipak vidi "umiješanost i prste nekih stranih sila", premda ih nije imenovao. - Ovo je događaj koji će ostaviti posljedice i na situaciju u Ukrajini, ali i na unutrašnje političko stanje u samoj Rusiji. Mislim da će ovo imati dubinske i teške posljedice - rekao je Vučić.