Sve je teklo prema dogovoru da bi se onda iznenada, u petak oko 20.00 sati po hrvatskom vremenu, sve okrenulo naglavačke. Nakon svjedočenja profesorice Christine Blasey Ford u četvrtak pred senatskim Odborom za pravosuđe o tome kako ju je 1982. godine, dok je imala 15 godina, pokušao silovati kandidat za suca Vrhovnog suda Brett Kavanaugh te njegovog istupa pred istim Odborom, u petak ujutro je dogovoreno da se glasa i svi su republikanski senatori najavili da će podržati kanidata predsjednika Donalda Trumpa. I tako su i glasali što znači da je konačna odluka trebala biti prebačena na plenarnu sjednicu Senata.
Rasprava o tome je bila zakazana za subotu ujutro, a glasanje se očekivalo najkasnije u utorak. I činilo se da je procedura konačno privedena kraju. Da bi zatim Jeff Flake, republikanac, izašao pred novinare i rekao da traži jednotjedno odgađanje glasanja na plenarnoj sjednici dok FBI ne provede ograničenu istragu o slučaju pokušaja silovanja dr. Ford. Nakon toga se republikanski vrh u Senatu povukao na zasjedanje, a zatim je pred novinare izašao drugorangirani republikanac, senator John Cornyn, te rekao da će se glasanje o kandidaturi Bretta Kavanaugha odgoditi ne dulje od tjedan dana kako bi se omogućila istraga FBI-a. Američki predsjednik Donald Trump je iz Bijele kuće poručio da ima puno povjerenje u republikance u Senatu. Tako je zaključen dramatičan dan pun obrata.
Donald Trump je za slobodno mjesto u Vrhovnom sudu, nakon što se sudac Anthony Kennedy povukao u lipnju ove godine, imenovao suca Bretta Kavanaugha. Demokrati su odmah skočili i zatražili da se odluka o sucu odgodi nakon izbora za Kongres u studenom, ali Trump je to odbio. Nakon toga su se pojavile prve optužbe protiv Kavanaugha za seksualno zlostavljanje: trenutno su ukupno tri žene pod imenom i prezimenom izašle u javnost optužujući Trumpovog kandidata. Proces imenovanja je dobio snažan politički pečat, bitno jači od bilo kojeg dosad. Naime, u američkoj se povijesti događalo da suci koje imenuje republikanski, konzervativni predsjednici u brojnim presudama glasaju kao i liberalni suci. No, sadašnja je Amerika izuzetno polarizirana i podjela između dva tabora raste iz dana u dan pa postoji opravdani strah demokrata da bi Trumpovi suci - Kavanaugh je već drugi, u travnju 2017. godine prisegnuo je Neil Gorsuch - mogli Vrhovni sud na dugi rok predati u ruke konzervativcima koji bi ostali vjerni svojim uvjerenjima i, što je još važnije, stranci koja ih je imenovala. Strah je dodatno opravdan ako se zna da je barem jedna liberalna sutkinja, Ruth Bader Ginsburg, ima 85 godina. Koliko je Vrhovni sud važan za SAD najbolje pokazuje slučaj s predsjedničkih izbora 2000. godine kad je upravo Sud proglasio Georgea W. Busha pobjednikom nakon niza neuspjelih prebrojavanja glasova na Floridi gdje je tada guverner bio njegov brat Jeb.
Mandat sudaca Vrhovnog suca nema ograničenja. U povijesti Vrhovnog suda, osnovanog temeljem Članka III američkog ustava, do sada je od 1789. godine sjedilo 113 sudaca. Ukupno je tom razdoblju bilo 37 neuspjelih nominacija: 11 je odbačeno u Senatu, gdje sudac mora dobiti većinu. Odatle i zabrinutost republikanaca jer je trenutni odnos snaga 51:49 u njihovu korist. No, ako dvoje senatora, Flake i senatorica Lisa Murkowski budu protiv, Kavanaughova nominacija će propasti. Posljednji je takav slučaj bio u srpnju 1987. godine kada Robert Bork, kojeg je kandidirao predsjednik Ronald Reagan, nije dobio većinu u Senatu: glasanje je bilo 42-58.