Crna Gora i Albanija žele da NATO pošalje stručne timove koji bi im pomogli u suzbijanju ruskih dezinformacijskih kampanja i hibridnih prijetnji. Ministri obrane dviju zemalja upozoravaju na sve intenzivnije aktivnosti na društvenim mrežama kojima se nastoji destabilizirati zapadni Balkan.
Kako piše Politico, crnogorski ministar obrane Dragan Krapović izjavio je da Rusija kontinuirano provodi informacijske operacije usmjerene na ranjivosti društava u regiji.
„Rusija kontinuirano provodi informacijske kampanje usmjerene na ranjivosti crnogorskog i drugih društava na zapadnom Balkanu”, rekao je.
Albanski ministar obrane Ermal Nufi smatra da bi NATO trebao aktivnije suzbijati takve prijetnje.
„NATO bi trebao biti aktivniji u pronalaženju načina za suzbijanje zlonamjernih aktera na internetu, uspostavljanju protokola unutar članica Saveza te formiranju timova koji bi mogli pomoći svakoj zemlji kojoj je takva pomoć potrebna”, poručio je.
Zahtjev dolazi uoči važnih političkih događaja: Crna Gora želi ući u EU do 2028., a Albanija do kraja desetljeća. Crnogorski parlamentarni izbori očekuju se 2027., dok će Albanija u svibnju održati lokalne.
Krapović priznaje da Crna Gora nema dovoljno razvijene kapacitete za odgovor na informacijske prijetnje.
„Naši kapaciteti u pogledu modernizacije opreme, ljudskih resursa, administrativnih sposobnosti i strateškog komuniciranja očito nisu dovoljno razvijeni”, rekao je.
NATO je dosad slao timove za odgovor na hibridne prijetnje u Crnu Goru 2019. i Litvu 2021. godine, a Albaniji je pomogao 2022., nakon velikog kibernetičkog napada pripisanog Iranu.
Spor oko ruskog utjecaja u Albaniji
U Albaniji je pitanje stranog utjecaja postalo predmet političkih prijepora. Premijer Edi Rama optužio je Rusiju i Iran za poticanje antikorupcijskih prosvjeda koji traju od svibnja.
Nufi tvrdi da su se tijekom protekle godine pojačale internetske kampanje koje potiču mržnju i bijes. Spominje i organizacije neizravno povezane s Rusijom. No stručnjakinja za komunikacije Blerjana Bino iz tiranskog instituta SCiDEV upozorava da nema dokaza za Ramine tvrdnje.
„Smatramo da vlada ovim pokušava delegitimizirati opravdano nezadovoljstvo građana”, rekla je. Moskva i Teheran odbacili su optužbe o umiješanosti u prosvjede.
Bino ipak ističe da su ruske dezinformacijske kampanje u Albaniji dokumentirane u drugim područjima, osobito u vezi s europskim integracijama, NATO-om i društvenim pitanjima poput prava LGBTQ zajednice.
U Crnoj Gori Rusija, prema riječima politologa Ljubomira Filipovića sa Sveučilišta Arizona State, nastoji ojačati prosrpske i proruske oporbene stranke, koristeći i mreže povezane sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Prošlog mjeseca crnogorska policija privela je Mihaila Zvinčuka, proratnog vojnog blogera povezanog s Kremljem, zbog sumnje u širenje ruskog utjecaja.
Krapović očekuje intenziviranje takvih aktivnosti uoči izbora 2027. i traži češće posjete visokih dužnosnika NATO-a.
„NATO i EU moraju ostati vrlo prisutni, i u praktičnom i u političkom smislu”, poručio je.
Prema anketi NATO-a provedenoj ovog proljeća, 95 posto Albanaca želi da njihova zemlja ostane članica Saveza. U Crnoj Gori takav stav podržava samo 52 posto ispitanika, najmanje među svim članicama NATO-a.
Slanje novih stručnih timova zahtijevalo bi suglasnost članica Saveza, no diplomati NATO-a kažu da bi prijedlog bio razmotren. Upozoravaju pritom da Albanija takvu pomoć ne bi smjela koristiti za unutarnjopolitičke obračune.
Iz NATO-a poručuju da su spremni dodatno pomoći članicama.
„Saveznice su pojačale pripreme za suočavanje s destabilizirajućim djelovanjem, njegovo odvraćanje i obranu od njega, među ostalim i jačanjem svojih kibernetičkih obrambenih sposobnosti”, izjavio je dužnosnik Saveza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....