U nastavku donosimo:
- sukob Trump–Epstein kroz dokumentirane epizode oko vile Maison de l'Amitié i što je pokrenulo raskol
- što FBI-jev zapis razgovora s policijskim šefom Palm Beacha otkriva o Trumpovu pozivu i ulozi Ghislaine Maxwell
- iskustva i stavovi upućenih: citati biografa Michaela Wolffa i tvrdnje sudionika istraga
- politički kontekst Trumpove tadašnje stranačke pripadnosti i zašto ga obje strane izbjegavaju otvarati
- nerazjašnjene transakcije i pitanja oko Dmitrija Ribolovljeva te šira medijska šutnja oko tog segmenta priče
Je li Donald Trump „cinkao“ Jeffreyja Epsteina policiji zbog svađe oko vile koju je kupio dok je bio u financijskim problemima za začudno visokih 40 milijuna dolara, pa ju relativno brzo prodao ruskom oligarhu za još impresivnijih 95 milijuna, a ne „samo“ zbog davno dokazanog krijumčarenja djevojaka i djevojčica, prostitucije i pedofilije?
Sukob Trump–Epstein u osnovi oko moći i novca poprilično je dobro dokumentiran u jednoj od njegovih biografija, a i demokrati i republikanci izbjegavaju iskoristiti relativno dobro poznate činjenice jer bi javna pitanja za jedne i druge mogla biti neugodna, baš kao i dobro poznata činjenica da je Trump bio registrirani demokrat u razdoblju 2001.–2009.; burnim godinama i za aktualnog predsjednika i za politički najvažnijeg mrtvog kriminalca u modernoj povijesti Zapada, Epsteina.
Najnovije objave iz Epstein fajlova otkrile su, naime, da je Donald Trump 2006. godine nazvao šefa policije Palm Beacha i pohvalio istragu protiv Jeffreyja Epsteina, nazivajući Ghislaine Maxwell „zlom“ i upozoravajući da se istraga treba fokusirati na nju. Dokument FBI-a iz 2019., koji bilježi razgovor s tadašnjim šefom policije Michaelom Reiterom, potvrđuje ono što je godinama bio predmet spekulacija: da je Trump aktivno surađivao s policijom u istrazi koja će pokrenuti lavinu pravnih problema za financijera i trgovca ljudima. No, ono što mainstream mediji i dalje uglavnom zaobilaze jest dobro dokumentirana priča o korijenu sukoba Trump–Epstein: nekretninska svađa oko elitne vile Maison de l‘Amitié („Kuća prijateljstva“) u Palm Beachu 2004. godine.
Prema FBI dokumentu koji bilježi Reiterov iskaz, Trump je nazvao policijskog šefa u srpnju 2006., nedugo nakon što je Epsteinova istraga postala javna. „Trump je nazvao policiju Palm Beacha da mu kaže ‘hvala Bogu što ga zaustavljate, svi su znali da to radi’“, navodi se u izvještaju ABC Newsa. Trump je rekao da su „ljudi u New Yorku znali da je Epstein odvratan“ i da je Maxwell „Epsteinova operativka“ te da je „zla i da se treba fokusirati na nju“ (bilježi CNBC). Reiter tvrdi da mu je Trump rekao da je bio u Epsteinovoj blizini jednom kad su bile prisutne tinejdžerice i da je „pobjegao odatle“.
VIDEO Ovo je reakcija čuvara u trenutku kada su otkrili tijelo Jeffreyja Epsteina
Bijela kuća je brzo odgovorila na objavu dokumenta. Glasnogovornica Karoline Leavitt izjavila je da ne zna je li poziv uopće postojao, ali je ponovila službenu verziju priče: „Ono što je predsjednik Trump uvijek govorio jest da je izbacio Jeffreyja Epsteina iz svog kluba Mar-a-Lago jer je Epstein bio čudak.“ No, još 2019. biograf Michael Wolff, koji je vodio gotovo stotinu sati razgovora s Epsteinom, ispričao je drukčiju verziju događaja – onu koju je sam Epstein prezentirao kao istinu.
No, nejasno je zašto odmah u prvi plan, nakon objave informacije o Trumpovu pozivu šefu policije na Floridi, nisu kao pojašnjenje prenesena upozorenja onih koji najviše znaju o Trumpu: biografa koji su istraživali njegov privatni život i rabote.
Prema riječima novinara koji je napisao jednu od biografija Trumpa, Michaela Wolffa, sve je počelo 2004. godine kada je Epstein vjerovao da je najveći ponuđač na aukciji za imanje „Maison de l‘Amitié“ u Palm Beachu, s ponudom od 36 milijuna dolara. Epstein je poveo svog prijatelja Trumpa da razgleda kuću i da mu da savjet o bazenu. Ali onda se dogodio preokret. Nakon što je Epstein pokazao Trumpu kuću na koju je namjeravao licitirati, Trump je iza njegovih leđa ponudio 40 milijuna dolara i kupio vilu. Na kraju je kupio vilu za 41,35 milijuna dolara, nadmašivši Epsteina na aukciji koja je održana 30. studenoga 2004.
Wolff tvrdi da je Epstein bio bijesan zbog gubitka kuće i počeo je prijetiti tužbama te odlaskom u medije, tvrdeći da je Trump bio posrednik u poslu pranja novca. Prema Wolffovu izvještavanju, Epstein je vjerovao da Trump nije imao 40 milijuna dolara vlastita novca i da je koristio novac ruskog oligarha Dmitrija Ribolovljeva. Ova nedokazana teorija dobiva dodatnu težinu kada se uzme u obzir što se dogodilo četiri godine kasnije: Trump je 2008. prodao istu vilu Ribolovljevu za 95 milijuna dolara, ostvarivši profit od više od 50 milijuna dolara u samo četiri godine.
Princu Andrewu prijeti kazneni progon: ‘Sporni mail proslijedio je Epsteinu nakon 5 minuta...‘
Kontekst tog razdoblja čini transakciju još sumnjivijom. Senator Ron Wyden pokrenuo je 2018. istragu o toj prodaji, navodeći da se posao dogodio u vrijeme kada su objavljeni izvještaji pokazivali da Trump ima poteškoća s dobivanjem kredita od banaka, a prodaja je uslijedila samo nekoliko mjeseci prije nego što je Trump Entertainment Resorts podnio zahtjev za bankrot. Trump je uvijek imao ogromnu imovinu, ali u više faza velike probleme s likvidnošću; nije mogao dobiti velike kredite. Ako je Epsteinova teorija bila točna – da je Ribolovljev već 2004. dao novac za kupnju kuće – onda bi kasnija prodaja za 95 milijuna bila elegantna metoda „legalizacije“ prvobitne transakcije.
Ali što se dogodilo između 2004. i poziva policiji 2006.? Epstein je, prema Wolffovim riječima, „paničario“ zbog prijetnji i vjerovao da je Trump otišao policiji Palm Beacha i prijavio da Epstein ima „neprekidan niz maloljetnih djevojaka koje dolaze u njegovu kuću“. Sada se pokazalo točnim da je Epstein, kriminalac, imao razlog za paniku. Istraga policije Palm Beacha službeno je započela 2005. godine, nakon što je odjel dobio prijavu o seksualnom zlostavljanju 14-godišnje djevojčice. Mjesec dana nakon Trumpove pobjede na aukciji, krajem 2004., nisu zabilježene nove zajedničke fotografije Trumpa i Epsteina.
Ova kronologija podržava Trumpovu tvrdnju da je njegov odnos s Epsteinom završio 2004. godine, ali također otvara nezgodna pitanja o motivima. Je li Trump doista prekinuo prijateljstvo zbog moralnog negodovanja prema Epsteinovu ponašanju, kako danas tvrdi Bijela kuća? Ili je riječ o poslovnom čovjeku koji je zaštitio svoje interese eliminirajući prijetnju koja je mogla otkriti sumnjive financijske aranžmane?
Ključni detalj koji se rijetko spominje u današnjim analizama jest Trumpova stranačka pripadnost u to vrijeme. Trump se registrirao kao demokrat u kolovozu 2001. i ostao demokrat sve do rujna 2009., što znači da je bio demokrat tijekom cijelog sukoba s Epsteinom. Trump je bio demokrat tijekom kupnje vile, tijekom početka istrage, tijekom svog poziva policiji i tijekom prodaje vile Ribolovljevu. U intervjuu za CNN 2004., u istoj godini kada je kupio vilu, Trump je rekao: „U mnogim slučajevima se vjerojatno više identificiram kao demokrat. Čini se da ekonomija bolje funkcionira pod demokratima.“
Ovaj politički kontekst dodaje novi sloj razumijevanju dinamike. Epsteinove prijetnje da će otkriti sumnjive veze s ruskim oligarsima bile bi daleko opasnije za Trumpa–demokrata koji je gradio karijeru u liberalnom New Yorku, nego što bi bile desetljeće kasnije za kontroverznog republikanskog kandidata koji je ionako bio poznat po skandalima. Motivacija za „neutralizaciju“ prijetnje bila bi tada puno jača.
Službena verzija na kojoj danas inzistira Trumpova administracija fokusira se isključivo na tvrdnju da je Trump izbacio Epsteina iz Mar-a-Laga nakon što je otkrio da „krade“ zaposlenike iz spa centra kluba. Trumpov bivši pomoćnik Sam Nunberg tvrdio je 2019. da mu je Trump rekao: „On je pravi čudak, zabranio sam mu pristup“, dodajući da je Epstein tražio od jedne zaposlenice Mar-a-Laga da mu daje masaže. Zašto se fokusiraju na jednu izjavu Trumpa, ako je dokumentiran duboki sukob s Epsteinom?
Ministarstvo pravosuđa je, pak, odmah nakon objave FBI dokumenta izdalo izjavu tvrdeći da „nije svjesno nikakvog potkrepljujućeg dokaza da je predsjednik kontaktirao policiju prije 20 godina“. Ova službena distanca od Reiterovih tvrdnji dodatno produbljuje misterij oko toga što se zapravo dogodilo i tko govori istinu.
Mainstream mediji i političari obiju strana i dalje uglavnom šute o ovoj verziji događaja. Možda zato što istina nije pogodna ni za jedne ni za druge: republikanci ne žele podsjećati svoju bazu da je njihov predsjednik bio demokrat u najkritičnijem razdoblju ove priče, dok demokrati ne žele odgovarati na pitanja tko su još bili Trumpovi prijatelji i saveznici u tom periodu kad je bio jedan od njih.
Maison de l‘Amitié ili „Kuća prijateljstva“ bila je jedna od najimpresivnijih nekretnina u Palm Beachu. French Regency palača koja se prostire na 25.000 četvornih metara s izlaskom na obalu oceana širine 150 metara, u elitnom dijelu North County Roada poznatom kao „Billionaire‘s Row“. Glavna kuća imala je 5.800 četvornih metara, s tri pomoćne zgrade, bazenom i teniskim kompleksom.
Na ovoj vili Trump i ruski oligarh Dmitrij Ribolovljev, čije je ime danas na ukrajinskim sankcijskim listama, ostvarili su spektakularan profit. Trump ju je kupio za 41,35 milijuna dolara 2004., a prodao Ribolovljevu za 95 milijuna 2008.; profit od 54 milijuna u samo četiri godine. Ribolovljev, bivši vlasnik ruske tvrtke za gnojivo Uralkali, srušio je vilu 2016. i podijelio zemljište na tri parcele koje je prodao za ukupno 108 milijuna dolara. Na jednoj od tih parcela 2022. izgrađena je nova vila koja je prodana za rekordnih 122,7 milijuna dolara.
Ironično, „Kuća prijateljstva“ donijela je ogromne financijske dobitke Trumpu i ruskom poslovnom mogulu, ali je istovremeno uništila prijateljstvo između Trumpa i Epsteina; prijateljstvo koje je prije toga bilo, čini se, neupitno.
