NOVI MIGRANTSKI VAL

Sve veći pritisak migranata na sve hrvatske susjede, posebno Italiju

Prema podacima FRONTEX-a, u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno je 155.090 ilegalnih prelazaka vanjskig granica EU

Ilustracija

 Tom Dubravec/Cropix/Cropix

Europska unija ove se godine suočava s novim velikim pritiskom ilegalnih migranata na svojim vanjskim granicama. Prema podacima FRONTEX-a, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, u prvih sedam mjeseci zabilježeno 155.090 ilegalnih prelazaka na područje EU, što je povećanje od 86 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Primjerice, samo u u lipnju se broj ilegalnih prelazaka povećao za 63 posto u odnosu na lipanj prošle godine.

Situacija je posebno teška na području zapadnog Balkana i Italije. Tako je, primjerice, u srpnju više ilegalnih migranata stiglo na talijanski teritorij nego u cijeloj 2019. godini. Tijekom cijele 2019. godine u Italiju je stigao 11.471 migrant, dok se prema podacima UNHCR-a samo u srpnju ove godine iskrcalo ukupno 13.197 migranata, što je najveća mjesečna stopa dolazaka od lipnja 2017.

Glavna ruta

Posebna priča je područje zapadnog Balkana. Prije pandemije glavna migrantska ruta prema zapadnoj Europi išla je preko Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sada se situacija prilično promijenila, a glavna ruta ulaska u Europsku uniju je preko Sjeverne Makedonije i Srbije. Srbija je zbog bezvizniog režima za dolazak ljudi iz pojedinih trećih zemalja već nekoliko godina trn u oku mnogim članicama EU. Vizu za ulazak u Srbiju, primjerice, danas ne trebaju državljani Sirije i Burudija. Pa je tako u Srbiji u ovom trenutku među migrantima najviše državljana tih država te Afganistanaca i Pakistanaca.

Tijekom ove godine broj migranata koji prolaze kroz Srbiju se udvostručio na više od 86.000, dok je prošle godine registriran 43.071 migrant. Dakle, više od 60 posto migranata koji dolaze na granice EU prolazi preko Srbije. Zbog toga Europska unija sve više stišće Srbiju da promijeni svoj bezvizni režim te je ovih dana potpisan ugovor prema kojem će Beograd iz Bruxellesa dobiti bespovratnih 36 milijuna eura kako bi uskladio svoju viznu politiku s europskom do kraja godine. Osim toga, zbog alarmantnog stanja u Srbiji s migrantima nedavno su se susreli ministri unutarnjih poslova Austrije, Mađarske i Srbije na kojem je dogovoren zajednički akcijski plan koji uključuje pojačanu policijsku suradnju duž granica.

Stanje u Hrvatskoj

Broj migranata znatno se povećao i u susjednoj Sloveniji. U prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je 11.409 pokušaja ilegalnih prelazaka granice, što je za 92,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema tvrdnji slovenske policije, najviše se povećao broj uhićenih ileganih migranata na granici s Italijom i Austrijom. Hrvatska policija statističke podatke o legalnim prelascima granice ne objavljuje. No, prema dostupnim podacima, broj slučajeva nezakonitih prelazaka državne granice u odnosu na 2021. godinu ove se godine povećao za oko 5 posto. Riječ je o migrantima koji se iz smjera BiH preko Karlovačke županije žele domoći Slovenije, pa dalje Austrije, Njemačke...

Hrvatska policija nedavno je promijenila način tretiranja migeranata. One koji ilegalno prijeđu granicu više se ne vraća preko granice već im daju rješenje o povratku, dokument koji ih obvezuje da u roku sedam dana napuste Hrvatsku. Migranti to koriste kako bi se, uglavnom vlakom, prebacili do slovenske ili talijanske granice, a potom dalje pješice kreću u Sloveniju ili Italiju. Tako je u zadnje vrijeme otvorena nova migrantska ruta preko Istre. Migranti vlakom iz Rijeke dolaze na područje Buzeta i Buja, što je uznemirilo domaće stanovništvo. U Buzetu je zbog dolaska 150 migranata angažirana i interventna policija, ali su se migranti do njihova dolaska razbježali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. srpanj 2024 10:00