Velik broj finskih građana, pokazuju ankete provedene nakon ruske invazije na Ukrajinu, podržava ulazak te zemlje u Nato nakon dugogodišnje politike neuznemiravanja moćnog susjeda s kojim dijele dugu istočnu granicu. Ne samo to, finski građani čini se dovoljno strahuju od Rusije da se neki od njih aktivno spremaju za slučaj invazije.
Los Angeles Times u reportaži iz Finske piše o vojnim vježbama koje finski rezervisti organiziraju za finske civile. Reservilaisliitto, finsko udruženje rezervista, nedavno je objavilo poziv civilima, preciznije Finkinjama, da se prijave na tečaj za slučaj rata. U gradu Hameenlinna u unutrašnjosti zemlje odmah je popunjeno 400 ponuđenih mjesta, a čak 500 žena upisalo se na listu čekanja, piše LA Times. Zainteresirane Finkinje vježbat će pucanje iz vatrenog oružja te učiti o kibernetičkoj sigurnosti i kako se ponašati u prvim danima eventualne invazije. "Ne bih to nazvala strahom", kazala je Sonja Airikki, 39-godišnja rezervna narednica koja vodi tečaj. "Stvar je u tome da budemo spremni", objasnila je.
Preokret u stavu javnosti
Finska ima kompliciranu povijest s Rusijom. Mnogi Finci uvijek su s nepovjerenjem gledali prema istočnom susjedu. Ipak, broj zainteresiranih za civilnu obranu iznenadila je i organizatore. Finska vlada trenutačno raspravlja u parlamentu o ulasku u Nato - toliki je političko-sigurnosni šok na sjeveru Europe izazvala ruska agresija na Ukrajinu. Godinama je Finska kao glavnu strategiju obrane od potencijalnih neprijateljskih pretenzija rješavala ustrajanjem na pažnji da ne naljuti Rusiju. Na stotu obljetnicu proglašenja samostalnosti, 2017. godine, u anketama je tek 19 posto Finca imalo pozitivno mišljenje o ulasku u Nato. Sada istraživanja javnog mišljenja pokazuju 68 posto potpore.
Dok skandinavski mediji sve glasnije šuškaju o tome da je odluka među vladajućima već pala, ne samo u Finskoj nego i u susjednoj Švedskoj, finski mediji prenose poruke i upozorenja finskih službi za nacionalnu sigurnost o potencijalnim ruskim opstrukcijama rasprave o NATO-u. Spominje se mogućnost povećanja ruske špijunske djelatnosti u zemlji. Napominje sei potreba pripreme na mogućnost kibernetičkih napada u slučaju članstva. Kada se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno video vezom obratio finskom parlamentu, pale su internetske stranice finskih ministarstava vanjskih poslova i obrane. To se, kažu u Finskoj, i očekivalo, no nije bilo bitne štete.
Shvaćajući opasnost koja prijeti, šefovi norveških i švedskih službi posjetili su Helsinki kako bi pokazali da zbijaju redove sa skandinavskim susjedima. No, prema informacijama koje su javno dale švedske i finske službe sigurnosti u te dvije zemlje, barem za sada, nije primijećen značajan pokušaj Rusije da utječe na javnu raspravu. "Dosadašnji su pokušaju Rusija bili ograničeni, vjerojatno zato što je Moskva sada usredotočena na Ukrajinu, komentirao je Antti Pelttari, šef finske službe sigurnosti. Međutim, zemlja je, istaknuo je, pod prijetnjom od kibernetičkih ili informacijskih napada.
Smanjuju uvoz energije iz Rusije
Finski Fingrid, operator za prijenos električne energije, objavio je da će u svjetlu promijenjene situacije, a pogotovo s obzirom na najave o članstvu u Nato-u, smanjiti uvoz električne energije iz Rusije s obzirom na moguće probleme s opskrbom. Maksimalni uvozni kapaciteti će biti ograničeni sa sadašnjih 1300 megavata na 900 megavata, pišu finski mediji. Vodstvo Fingrida objasnilo je svoju odluku procjenom vladinih službi da bi moglo doći do pokušaja izvanjskog utjecaja na ključnu infrastrukturu zemlje. Baltičke zemlje nedavno su povukle sličan potez. Finska će također težiti tome da svoje potrebe za uvozom rješava iz Švedske te da poveća domaću proizvodnju.
"Finsko društvo kao cjelina treba biti pripremljeno na razne načine koje bi Rusija mogla upotrijebiti da utječe na proces donošenja odluke", rekao je Pelltari, šef sigurnosne službe u Finskoj podsjećajući na mogućnost od korištenja migranata kao oružja što je već viđeno u toj zemlji. Finske službe procjenjuju da će se ruske kibernetičke i informacijske operacije u nadolazećim mjesecima proširiti zapadno od Ukrajine, dodao je. "Zadatak je vlasti da osiguraju slobodnu raspravu bez prisustva straha te da vanjski igrači ne utječu na odluke koje donosimo o vlastitoj sigurnosti", izjavio je Pelltari. On je otkrio i da se u zemlji nalazi jednak broj špijuna kao i u vrijeme Hladnog rata. Upozorio je Fince da ne nasjedaju na lažne informacije te da provjeravaju izvore informacija na društvenim mrežama. Rusi bi mogli pokušati utjecati na osobe iz medija i javnog života pa se apelira i na njih da prepoznaju napad.
Pelttari je ponovio upozorenje da je potrebno pripremiti se na moguće napade na ključnu infrastrukturu i da tu odgovornost dijele javni i privatni operateri.