SENZACIONALNO OTKRIĆE

Šveđani: Pogledajte što smo pronašli! I to milijune tona. Ovo je velika vijest za cijelu Europu

Nakon otkrića golemog nalazišta važnih sirovina u polarnom pojasu, dio znanstvenika ipak sumnjičav

Rudnik metala švedske kompanije LKAB

 Jonathan Nackstrand/Afp

U Švedskoj su otkriveni milijuni tona rijetkih zemnih metala koji se koriste za proizvodnju baterija i elektroničkih uređaja. Može li Europska unija sad smanjiti uvoz tih sirovina iz Kine, pita se Deutsche Welle.

Naime, švedsko državno rudarsko poduzeće LKAB nedavno je objavilo senzacionalnu vijest - kod grada Kirune na sjeveru te zemlje otkriveno je nalazište koje sadrži više od milijun tona takozvanih rijetkih zemnih metala, ruda koje su jako važne u današnjoj elektroničkoj tehnici.

Nalazište nazvano Per Geijer nalazi se na švedskom dijelu polarnog pojasa, za koji se već desetljećima zna da je bogat rijetkim metalima. Rudarsko poduzeće LKAB već ima najveći rudnik željezne rude u Europi.

Rijetki metali su rude 17 kemijskih elemenata koji su osobito važni kod obnovljivih izvora energije i tehnologija za zaštitu okoliša i klime. Potrebni su među ostalim za proizvodnju vjetro-turbina i elektro-automobila.

Iako su te rude nazvane rijetkima, ima ih puno po raznim krajevima svijeta. Ali, vađenje i obrada su vrlo kompleksni i skupi, a i štetni za okoliš.

Uvoz iz Kine i (pre)velika očekivanja

Iako je EU u velikoj mjeri ovisna o tim sirovinama, rijetke zemlje u Europi vade i prerađuju na industrijskoj razini. Te sirovine se uvoze iz Kine.

Kina raspolaže najvećim zalihama rijetkih metala na svijetu, slijede Vijetnam, Brazil, Rusija. I kod prerade i oplemenjivanja rijetkih metala Kina je na prvom mjestu.

image
Jonas Ekstromer/Afp

Po navodima US Geological Surveya u siječnju 2022. je više od 60 posto proizvodnje rijetkih metala na svijetu otpadalo na Kinu, slijede SAD (16 posto), Mjanmar (9%) i Australija (8%).

„Pronalazak je dobra vijest za Europu i za klimu", kaže izvršni direktor LKAB-a Jan Moström. Prema procjeni toga poduzeća, nalazište u Švedskoj je jedno od najvećih takvih u Europi i moglo bi postati važan oslonac za klimatski neutralnu proizvodnju u Europskoj uniji.

Geografkinja Julie Klinger je pak sumnjičava. „Svaki put kad se objavi novo nalazište rijetkih metala, govori se u superlativima. Zato je važno pomno promotriti podatke", kaže ova profesorica zemljopisa na Sveučilištu u Delawareu za DW.

„Ako se pogleda vijesti o nalazištima rijetkih metala na Grenlandu, u Sjevernoj Koreji, Afganistanu i Turskoj, na morskom dnu ili na Mjesecu, uvijek se tvrdi da je to najveće ili jedno od najvećih nalazišta", dodaje ona i kaže da nalazište u Švedskoj mora biti provjereno.

Kompliciran postupak

I Nabeel Mancheri, glavni direktor udruge Global Rare Earth Industry Association, jedne neprofitne udruge poduzeća koja rade s rijetkim metalima suzdržan je. „Gospodarski gledano, još se ne radi o zalihama", kaže Mancheri za DW. „Potrebna su još brojna bušenja i testovi. Još nemamo sve informacije o kvaliteti ruda."

Klinger smatra da može proći još deset do petnaest godina dok rudnik ne proradi. „To je tako ne samo zbog dozvola, iako se njih često navodi kao obrazloženje. Otvoriti novi rudnik predstavlja izuzetno velik građevinski i tehnički napor", kaže ona.

U Europskoj uniji postoje velike regulacijske prepreke za vađenje i proizvodnju važnih sirovina. Švedsko rudarsko poduzeće LKAB zahtijeva sad od EU-a ubrzanje postupka dodjele koncesije.

image

Glavni čovjek LKAB-a Jan Mostrom i švedska ministrica energije, poduzetništva i industrije Ebba Busch

Jonas Ekstromer/Afp

„Ako stvarno želimo unaprijediti proizvodnju koja neće biti štetna za klimu, moramo naći putove da taj proces znatno ubrzamo", izjavio je direktor LKAB-a Jan Moström pred novinarima nakon otkrivanja nalazišta.

Sporna korištenja sirovina

I direktor udruge Mancheri kaže da je pokretanje rudnika za vađenje rijetkih metala tek pola posla. „Mora se izgraditi i prerađivačku industriju", kaže on napominjući da procesi izolacije i oplemenjivanja rijetkih zemalja troše puno energije.

Stručnjaci smatraju da je to kritično pitanje, jer se rijetki metali koriste u brojnim industrijama štetnim za okoliš. „Iako se u javnosti stalno naglašava značenje rijetkih metala za zelenu tehnologiju, te sirovine su važne i za rafinerije nafte i za primjenu u vojnoj industriji", napominje Klinger.

„Trenutno ni u Europskoj uniji ni drugdje ne postoji politika koja bi dobivene materijale zaštitila od korištenja i u sektorima koji su štetniji za okoliš", naglašava Klinger. Ni švedsko državno poduzeće LKAB ni druga rudarska poduzeća nisu dužna prodavati svoje proizvode poduzećima za obnovljive izvore energije.

„Ako rudarska poduzeća kao LKAB zahtijevaju da se ubrza postupak dobivanja koncesije, onda moraju postojati propisi EU-a koji će spriječiti da proizvodnja tih sirovina ide ne-zelenim sektorima", kaže Julie Klinger.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. siječanj 2023 17:41