Švedsko tužiteljstvo, koje istražuje eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, u četvrtak je priopćilo da će vjerojatno biti teško otkriti tko je izveo sabotažu na plinovodima u Baltičkom moru koji povezuju Rusiju i Njemačku.
Krajem veljače, Švedska i Danska, u čijim je ekskluzivnim ekonomskim zonama 26. rujna prošle godine došlo do eksplozija, zaključile su da su plinovodi kojima se prenosi prirodni plin iz Rusije u Njemačku namjerno dignuti u zrak, ali tada nije rečeno tko bi mogao biti odgovoran.
Eksplozija u švedskoj zoni desila se na dubini od 80 metara i tužitelj tvrdi da je to vrlo teško i složeno za istražiti.
"Nadamo se da ćemo moći reći tko je počinio taj napad, ali se treba znati da će to, s obzirom na okolnosti, vjerojatno biti teško utvrditi", rekao je tužitelj Mats Ljungqvist.
"Predano radimo, sve ćemo istražiti i ništa nećemo prepustiti slučaju", dodao je.
Iako za sada nema službenih zaključaka, postoji nekoliko teorija tko je plinovode digao u zrak.
Njemačka je objavila da su njezini istražitelji u siječnju izvršili pretragu jahte koja je možda korištena za prijevoz eksploziva kojima su plinovodi dignuti u zrak.
Ovu su sabotažu navodno izvela dva specijalizirana ronioca koji su se za svoju misiju poslužili unajmljenom jahtom. Matična luka jahte je grad na baltičkoj obali Njemačke, a samo plovilo se nalazi u vlasništvu tvrtke registrirane u Poljskoj, iza koje stoje dva ukrajinska građana.
Njemački Zeit tvrdi kako je sabotažu provela proukrajinska skupina.
Isto su ranije ustvrdili i američki dužnosnici, rekavši da obavještajni podaci koje su pregledali sugeriraju da je moguće da je napad izvela jedna proukrajinska grupa.
The New York Times je početkom ožujka objavio da nema naznaka da su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i njegovi suradnici naručili napad na Sjeverni tok. Međutim, dužnosnici su rekli da je moguće da je napad izvela grupa koja je povezana s ukrajinskom vladom ili ukrajinskim sigurnosnim službama. Navodi se i da je moguće da napad nikad nije službeno odobren.
Švedski istražitelj Ljungqvist podsjeća da postoje razne informacije i izvješća o sabotaži te da je taj incident postao otvorena arena u borbi za razne utjecaje.
On tvrdi da te spekulacije neće imati nikakav utjecaj na istragu u tijeku.
Većina analitičara se slaže da je napad izvela neka zemlja s moćnom ratnom mornaricom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da su tvrdnje o ukrajinskoj skupini "potpuna besmislica" te da su s obzirom na obim eksplozije i dubinu na kojoj je do nje došlo, to mogli "izvesti samo stručnjaci uz punu podršku moći države".
"Uvijek je potrebno tražiti one koji su zainteresirani. Teoretski, naravno, Sjedinjene Države su zainteresirane za zaustavljanje isporuke ruske energije na europsko tržište i opskrbljivati njihov LNG, čak i ako je 25 do 30 posto skuplji", odgovorio je Putin na pitanje novinara Newsweeka misli li da je to bilo djelo neke zapadne države.
Početkom veljače je ugledni američki novinar Seymour Hersh, nagrađen Pulitzerom, objavio tvrdnje jednog neimenovanog izvora da su eksploziv postavili američki vojni ronioci u suradnji s Norvežanima. Prema tom izvoru, bombe su postavljene pod okriljem vojne vježbe NATO-a u tim vodama prošlog ljeta, a potom daljinski aktivirane.
U eksploziji krajem rujna uništeno je oko 250 metara jednog kraka plinovoda Sjeverni tok 1.
Prema preliminarnim rezultatima istrage, na morskom dnu postoje dva kratera, a svaki je dubok 3-5 metara, objavio je u srijedu Nord Stream AG.
Udaljeni su oko 248 metara jedan od drugog.