The Telegraph je objavio veliku priču o švedskim bandama koje regrutiraju tinejdžerice da bombama ubijaju i sakate članove suparničkih bandi, i za to ih unosno plaćaju. Naime, da bi izbjegli švedsku policiju, članovi bandi koriste društvene mreže te djevojkama, od kojih neke imaju tek 15 godina, nude novac za izvršavanje krvavih ugovora. Jedna od njih je Olivia (17), koju je nadzorna kamera snimila kako predaje torbe s eksplozivnim materijalom napalmom.
Napadačice su u Švedskoj poznate kao "Zelene žene". Bande vjeruju da su tinejdžerice manje sumnjive prilikom kupnje i skladištenja materijala za izradu molotovljevih koktela nego muškarci. Jedan od stručnjaka, koji je intervjuirao više članova tinejđerskih bandi, zaključio je da kriminalne grupe sve više traže "mlade, plave, tipične" Šveđanke za izvršavanje ovakvih zadataka.
Ova taktika predstavlja promjenu u odnosu na prethodne godine, kada su bande vrbovale siromašne ili ranjive dječake, poput onih s mentalnim poteškoćama, smatrajući ih lakšima za manipulaciju.
The Telegraph doznaje da neke djevojke preuzimaju ove visokorizične zadatke kako bi se izborile za više pozicije unutar bandi kojima dominiraju muškarci, svojevrsna paralela sa izazovima žena u korporativnom svijetu, dok druge jednostavno koriste krvavi novac kako bi si priuštile luksuznu odjeću i torbice.
The Telegraph je pregledao poruke i videozapise slučaja 17-godišnje Olivije, koja je bila angažirana da izradi i dostavi zapaljivu bombu za napad na kuću suparničkog člana bande. Njezin je slučaj samo jedan od njih više stotina u 2024. godini, kada su djevojke stare 15 i više godina bile optužene za ubojstva s predumišljajem, iz nehaja ili druga nasilna kaznena djela povezana s bandama.
No, švedski istražitelji tvrde da je stvarni razmjer korištenja tzv. „djece vojnika“ znatno veći jer mnogi slučajevi nikad ne dođu do suda. U Olivijinom slučaju, tinejdžericu je kontaktirao "handler", kriminalac sa sjedištem u inozemstvu, koji putem društvenih mreža organizira napade koje izvode djeca.
"Handler" iz inozemstva
U porukama do kojih je došao The Telegraph, "handler" govori Oliviji da želi da izvrši napad napalmom, misleći na molotovljev koktel. Naglašava da se napad mora izvršiti „danas“ i nudi joj dodatni novac kao poticaj.
Prema švedskim istražiteljima, Olivija je otišla u kupnju kako bi pribavila benzin, kante za benzin i još jedan sastojak, dostupan u većini trgovina s alatom, kako bi izradila vatrenu bombu u stilu Molotova. The Telegraph nije otkrio treći sastojak kako ne bi potaknuo oponašatelje.
Zatim je kombinirala sastojke i stvorila ono što švedski istražitelji nazivaju „baterijom“ za vatrenu bombu te je dostavila muškim suradnicima iz iste bande. Nadzorne kamere prikazuju trenutak kada Olivija predaje torbe, za koje istražitelji tvrde da su sadržavale "napalm" smjesu.
U komunikaciji s njezinim dečkom, koji ju pita kako je „prošlo“, aludirajući na napad, Olivija odgovara da je „prošlo OK“. Dečko joj zatim šalje link na vijest o požaru, uz švedski sleng izraz koji bi se mogao prevesti kao „ludo“ ili „cool“.
Prema sudskim dokumentima koje je vidio The Telegraph, Olivija je kasnije osuđena za pomaganje i poticanje paleži, te je dobila jednogodišnju zatvorsku kaznu. Njezin identitet nije objavljen jer je bila maloljetna u vrijeme počinjenja kaznenog djela.
"Zelene djevojke"
Lisa dos Santos, švedska tužiteljica koja je radila na brojnim slučajevima u kojima su počinitelji djeca, kaže da ju duboko uznemirava porast slučajeva u kojima djevojke djeluju kao ubojice ili pomagačice ubojstava.
„Zovu ih Zelene djevojke, zeleno kao ‘nove‘, jer ih policija isprva nije doživljavala kao prijetnju“, rekla je. „Policija sada zna da i djevojke sudjeluju, ali mislim da im je i dalje lakše proći ispod radara.“
Dos Santos kaže da djevojke preuzimaju zadatke jer mogu biti vrlo unosni. Naime, neki izvještaji sugeriraju da je za ubojstvo moguće dobiti i do 150.000 kruna (oko 13.500 eura). Manje rizični zadaci, poput kupnje i miješanja "napalma" za pomoć pri napadima, plaćaju se znatno manje, oko nekoliko tisuća kruna.
„Mislim da su fascinirane "ekskluzivnim" stilom života, skupim nakitom, torbama, odjećom“, kaže Dos Santos. „Vidimo obrazac gdje, nakon što počine zločin, odlaze u kupovinu.“
Iako kriminalne bande nisu novost u Švedskoj, koja ima jednu od najgorih stopa oružanog nasilja u Europi, korištenje djece, sve više ženske, šokiralo je ovu prosperitetnu nordijsku državu.
Diplomatski sukob s Orbanom
Nedavno otkriće da su 280 djevojaka bile osumnjičene za teška kaznena djela povezana s bandama prošle godine, što je prvi izvijestio njemački Die Welt, izazvalo je i diplomatski sukob s Mađarskom. Viktor Orban, mađarski premijer, uzvratio je Švedskoj, koja ga je optužila da pokušava „razmontirati“ vladavinu prava, spominjući brojke o dječjoj kriminalnosti.
„Švedska vlada nas podučava o vladavini prava. A u međuvremenu, prema članku iz Die Welta, kriminalne mreže u Švedskoj iskorištavaju djecu kao ubojice, znajući da ih sustav neće osuditi“, rekao je Orban.
Švedska, koja zauzima sve hladniji stav prema Mađarskoj zbog njezine "proruske" politike, odbacila je ovu tvrdnju kao „nečuvenu“.
Dobna granica kaznene odgovornosti s 15 na 13 godina
Ranije ovog mjeseca švedska je vlada objavila da će spustiti dobnu granicu kaznene odgovornosti s 15 na 13 godina za teška kaznena djela poput ubojstva, čime zatvaraju rupu u zakonu koja je najmlađim članovima bandi do sada omogućavala da izbjegnu kaznu.
No, stručnjaci za kriminal u Švedskoj kažu da je potrebno hitnije suočavanje s porastom korištenja "djece vojnika". Također ističu da postoje ozbiljni društveni problemi u Švedskoj koji dodatno otežavaju rješavanje ovog pitanja, poput loše integracije siromašne djece iz migrantskih obitelji.
Evin Cetin, bivša odvjetnica, stručnjakinja za maloljetnički kriminal i autorica knjige "Među nama o dječjim bandama", smatra da mnoge djevojke osjećaju potrebu da se dokažu muškim članovima bande. „Vidimo da djevojke ponekad koriste više nasilja od dječaka, kako bi dokazale da su sposobne počiniti zločine i da mogu biti dio bande“, kaže ona.
Jedan muški član bande rekao je Cetin da su „mlade, plave, tipične Šveđanke“ najtraženije za ove zadatke jer policija ne bi automatski posumnjala u njih. „Razlog zašto ih žele je uvjerenje da švedsko društvo, švedski sustav ni policija ne bi zaustavila plavu Šveđanku, ne bi pomislili da bi ona mogla sudjelovati u ovakvim zločinima“, rekla je.
„Regrutiranje žena i djevojaka iz različitih dijelova Švedske strateški je plan bandi kako bi smanjile rizik da ih policija zaustavi ili da ih kontrolira država“, dodala je.
Nade za Švedsku ipak ima. Statistike za 2024. pokazuju da broj nasilnih smrti, koje uključuju i ubojstva povezana s bandama, opada, i to prvi put u desetljeću.
Švedsko nacionalno vijeće za sprječavanje kriminala (Brottsförebyggande rådet) zabilježilo je 92 slučaja nasilne smrti u Švedskoj 2024., što je 29 manje nego 2023. godine.
No, sve dok postoje "handleri" u inozemstvu koji djeluju nekažnjeno, primjerice koristeći društvene mreže za vrbovanje mladih, ubojstva će se najvjerojatnije nastaviti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....