Poznato je da je Švedska zauzela bitno drugačiji stav od ostatka Europe i svijeta u borbi protiv virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19. I dalje žive koliko-toliko normalnim životom, a iako zdravstvene vlasti navode da će biti velik broj umrlih, uvjereni su da bi veća šteta za društvo bila uvođenje totalne blokade, piše Slobodna Dalmacija.
U Švedskoj je do četvrtka 9. travnja bilo 9141 zaraženih, te 793 umrla.
Šveđani su, kako je to znalo bivati i u povijesti, izabrali svoj put. A evo što nam u telefonskom intervjuu o tom putu kaže ugledni švedski neurolog i anesteziolog Claes Hultling.
- Da, mi smo zauzeli drukčiju taktiku i u tome podržavam našu vladu. Trenutno nitko u svijetu nema točne smjernice kako se boriti protiv ove bolesti. Švedska strategija ne govori da je virus slab i da ga podcjenjujemo, naprotiv svjesni smo situacije, ali nema dokaza da će stroga karantena koju je recimo uvela vaša Hrvatska biti bolja od ovog našeg modela. Tek ćemo nakon šest mjeseci moći podvući crtu i reći čiji je pristup bio bolji.
Također, mentalitet Šveđana, da se netko sada ne uvrijedi, malo je drukčiji od, recimo to tako, ležernijih ljudi s Mediterana. Nama ne trebaju naredbe i policijski sat da bi poslušali preporuke zdravstvenih vlasti. Ako nam se kaže ne družite se jer tako ugrožavate druge ljude, e onda se nećemo ni družiti jer smo uviđavni i ne želimo da se netko radi našeg komoda zarazi - kaže nam Hultling.
Naravno, mladi ljudi se slobodno druže na ulicama, a oni stariji ipak ostaju doma. I sad će netko reći da će mladići i djevojke onda donijeti virus starijima. Prema Eurostatu to baš i nije slučaj u Švedskoj jer tamo mladi odlaze od kuće već s 18 godina, dok u Hrvatskoj sinovi i kćeri ostaju sa “starcima” do 32. godine, a neki produže i ostatak života. Imaju i jako dobro razrađen sustav pomoći u kući koji je funkcionirao i prije korone, pa se starijima i bolesnima namirnice i lijekovi dopremaju do kućnog praga.
- Ne možete uništiti cijelu ekonomiju, zatvoriti sve u kuće, a niste sigurni kako će ta mjera zaista utjecati na epidemiju. Mjera totalne blokade, sigurno je, može uništiti ekonomiju i živote građana, te nas pogoditi i gore od virusa. Totalna karantena, vidimo u primjeru nekih zemalja, djeluje, ali pod koju cijenu i do kada bi se trebalo držati takve taktike? Naša strategija je da se maksimalno smanje kontakti, posebice stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima. Sve osobe koje su zaražene, te svi njihovi kontakti se “love”, sustav je tako postavljen da se zaista izoliraju obitelji i prijatelji zaraženih, a ne cijela država. To za sada djeluje jer Šveđani neće, ako su u samoizolaciji, izlaziti vani i ugrožavati druge - kaže nam taj liječnik, kojega smo upitali je li zabrinut za sebe i svoju obitelj.
- Nije me strah, ali nije mi ni svejedno. Kao liječnik radim već 40 godina, a nikada nisam ispred bolnica vidio kontejnere s hladnjačama u koje će biti smještena tijela. To dovoljno pokazuje da je situacija ozbiljna. Ali nismo nemoćni, toliko puta navedena mjera socijalne izolacije zaista djeluje. Virus moramo upoznati, identificirati puteve širenje, a ne jednostavno zatvoriti sve, jer to dugoročno nije dobra taktika. Pogledajte zemlje oko nas koje su zatvorile sve, a opet imaju krivulju bolesti kao i mi, čak i goru. No, moram se ograditi i napomenuti da ono što djeluje u Švedskoj možda i nebi djelovalo u drugim zemljama, svatko bira svoju strategiju, a kad prođe ovo vidjet ćemo tko je bio u pravu - kaže nam Claes, koji se osvrnuo i na Ameriku.
- Kaos je neminovan ako izaberete predsjednika koji je kao Trump. Ne znam što su Amerikanci očekivali da će dobiti s njim u ovoj krizi. Barata s poluinformacijama, teorijama zavjera, to nije čovjek koji može voditi tako važnu i veliku zemlju u doba ove krize. Umjesto da su Amerikanci predvodnici u borbi protiv korone, oni zaostaju, ne snalaze se, te ne postaju dio rješenja nego problema. Ova kriza će resetirati društvo i nadam se da će svi izvući pouku od ovoga. U Americi se događa pravi paradoks - najmoćnija su svjetska sila, ali nemaju dovoljno respiratora, ECMO uređaja, maski, zaštitne opreme, lijekova... Ukratko: nemaju javno zdravstvo. Nemaju čak menahinčku ventilaciju ni za one koji imaju zdarvstveno osiguranje, a gdje su tek oni koji nemaju nikakvog osiguranja. Strah me i pomisliti što će biti s tim ljudima - kaže nam Claes, navodeći da Švedska ima odlične kapacitete na intenzivnoj njezi, kao i broj respiratora, te lijekova koji se koriste.
- Nama su najvažniji dokazi u medicini. I čim se nešto dokaže da pomaže mi to odmah usvajamo, kupujemo. Ne povodimo se za mišljenjem pojedinaca i njihovim osobnim iskustvima i procjenama, nama je jedini put znanost i termin poznat u svijetu kao EBM - ‘Evidence-based medicine’ - zaključuje taj liječnik koji se u ranije dijelu svoje karijere bavio i intenzivnom njegom, te nam je rekao nešto i o respiratorima.
Claes Hultling
- To su skupi i sofisticirani uređaji, ali jako nužni jer nadoknađuju funkciju pluća, pacijenti su sedirani kada su prikopčani na te uređaje. Bez njih se umire, a ljudi mogu na njima biti od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Respiratori ili mehanički ventilatori dovode kisik u krvotok, a ujedno uklanjaju ugljični dioksid. Ukoliko su pluća preslaba i virus ih je oslabio onda se u krv ne dovodi dovoljno kisika, a ako do toga dođe može doći do oštećenja organa i na posljetku smrti - kaže Claes, koji se osvrnuo i na Kinu.
- Oni su suzbili epidemiju, koristili su drastične mjere. Ali mene brine nešto drugo, a to su njihove otvorene tržnice. Svjetska zdravstvena organizacija im se ne želi zamjeriti i sugerirati da se zatvore ti rizični objekti jer Kina daje velik novac toj organizaciji. Iako još nije potvrđen definitivni put virusa, te s koje je životinje prešao na čovjeka, očito je da nismo ništa naučili iz epidemije opasnog SARS-a, također jednog iz obitelji korona virusa, a kojeg su na ljude prenijeli šišmiši. A ti živi šišmiši se drže u kavezima, uriniraju i izbacuju izmet nasred kineskih tržnica na kojima se u groznim i nehigijenskim uvjetima nalaze i još brojne druge domaće i divlje životinje, te kojima se kreću stotine tisuća ljudi.
To je idealan rezervoar za koronaviruse i druge zoonoze, te nove bolesti. Stoga bi ih trebalo zatvoriti ili postrožiti mjere prodaje životinja. Čuo sam ovih dana šalu da Kinez pojede zaraženog šišmiša u Kini, a onda je par mjeseci poslije toga cijela Europa blokirana. No, u toj šali ima istine, jer bilo da je virus prešao sa šišmiša ili ljuskavca na čovjeka na nekoj tamošnjoj tržnici, danas vidimo da je svijet zaista u recesiji, umiru tisuće, životi su izmjenjeni.
Slažem se da Kinu ne treba diskriminirati govoreći da je to kineski virus, međutim ako su njihove tržnice izvor zaraze, a oni ih ne zatvaraju, to je na neki način ipak njihov virus. U prilog tome ide i istraživanje iz 2007. američkog Društva za mikrobiologiju u kojem je stalo jasno upozorenje da su tržnice iz Kine tempirana bomba s obzirom na kulturu konzumiranja egotičnih vrsta, poput šišmiša. Da je Svjetska zdravstvena organizacija ovo upozorenje shvatila ozbiljno do ovoga danas možda i ne bi došlo. A zašto su ignorirana upozorenja, e to je već drugo pitanje. No, sada smo svi u problemu jer se nije slušala znanost - zaključuje profesor Claes Hultling, piše Slobodna Dalmacija.
Splitski liječnik u Stockholmu: Nema ovdje 'baka-servisa'
Na radu u Švedskoj je i splitski liječnik, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije Ivan Sunara. Radi u Stockholmu u "Rehab Station Stockholm”, jednoj od najpoznatijih ustanova i izvan granica Švedske u kojoj se najmodernijim metodama liječe i rehabilitiraju tetraplegičari i paraplegičari. No, i ti pacijenti su u rizičnoj skupini od oboljevanja od "korone", pa ih se itekako mora paziti i prilagoditi liječničke protokole novonastaloj situaciji.
- Švedska je zemlja konsenzusa i diplomacije, što konkretno u ovoj situaciji pandemije znači da se nastoji pronaći najbolje moguće dugoročno rješenje za društvo u vidu preživljavanja populacije, ali i ekonomije. Ne iznenađuje me da su oni odabrali "svoj put" u rješavanju ove krizi te da se direktno ne kopiraju strategije drugih europskih zemalja. Pomno se slušaju preporuke državnog epidemiloga i Zavoda za javno zdravstvo Švedske i donose se odluke sukladno u kojoj fazi pademije se zemlja nalazi - kaže nam Sunara kojega smo upitali koje su konkretno mjere donijeli.
- Već nakon prvog tjedna ožujka su donesene preporuke o radu kod kuće. Srednje škole i fakulteti se odvijaju on-line dok se vrtići i osnovne škole otovorene radi pragmatičnog rješenja problema. Naime, djeca imaju malu šansu za oboljeti, a njihovi roditelji trebaju raditi. I ovdje na postoji "baka-dida-servis". Bake i djedovi ne žive s djecom i unučadi, tako da je mali rizik prijenosa Covida-19 tim putem. Ako pak starijim osobama treba pomoć to je sve jako dobro organizirano i prije ove krize, imaju patronažne sestre, općine imaju razvijenu mrežu pomoći bolesnima i nemoćnima. Već u startu se ukinulo da treba potvrda bolovanja prvih 14 dana, dovoljno je, ako imate i blage simptome, javiti na posao da ste bolesni. Time se smanjuje rizik okupljanja po čekaonicama u domovima zdravlja. Autobusi ne otvaraju prednja vrata i ne može se sjesti u prvim redovima (štite se vozači), stariji od 70 pokucaju na vrata ljekarne i posluži ih se vani, te se hrana i lijekovi mogu naručiti on-line - kaže nam Sunara, navodeći da su Šveđani odgovorni i poštuju naputke po kojima ne bi trebalo ugrožavati najranjivije skupine.
- Hoće li se Švedska naći u istoj situaciji kao Italija i Šanjolska je teško reći. No ono što vidim jest da se pokušava napraviti sve da do toga ne dođe. Primjerice na Stokholmskom Velesajmu je otvorena bolnica sa stotinama kreveta koji se mogu korisiti kao odjel intenzivne skrbi. Zatim su se pojedine jednokrevetne sobe (ovdje su većina u bolnici takve) pretvorile u dvokrevetne, ispraznili su se odjeli koji su prije bili tamo i sada postaju Covid-19 odjeli - kaže Sunara, navodeći da je šef anesteziologije i intenzivnog liječenja u bolnici Karolinska rekao da se rade kriteriji za nivo liječenja bolesnika.
- To znači da ukoliko određeni bolesnik ima malu šansu za preživljenje na resiratoru, te jako malu šansu da preživi poslije skidanja s respiratora, onda se neće ni stavljati na mehaničku ventilaciju, tada je palijativno liječenje jedina opcija. Ono što je problem je da trenutno nema dovoljno zaštne odjeće, pogotovo zaštitnih ogrtača te maski, te se na odjelima gdje se liječe Covid-19 bolesnici počinje raditi bez toga - kaže Sunara.
Bravo za hrvatski model
- Što će na kraju ispasti sa švedskim modelom borbe protiv COVID-19 bolesti je teško prognozirati. Možda ćemo biti pametiniji iduće godine. No, ukoliko ćemo vjerovati dosadašnjoj statistici Švedska još uvijek je po broju umrlih na milijun stanovnika ispod EU zemalja poput NIzozemske i Belgije te blizu Danske koja je sve zatvorila još početkom ožujka.
No, daleko više od primjerice Norveške i Hrvatske koja je napravila izvrstan posao zahvaljujući zrelosti premijera i stručnjacima poput prof. Vilija Beroša i prof. Alemke Markotić - kaže nam splitski liječnik Ivana Sunara koji radi u Stockholmu.
- I kralj se obratio naciji, iz izolacije. Inače on to radi samo jednom godišnje za Božić. Rekao je da je on tijekom svog života iskusio nekoliko većih kriza, no bez obzira koliko kriza bila velika ili duboka prije ili poslje svakoj dođe kraj - kaže Sunara, inače specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije na radu.