ŠOKANTAN DOKUMENT

Svi detalji alarmantnog izvješća: Bit će 10 puta više poplava i požara, stižu ekstremne plime

Količina dokaza trebala bi biti dovoljna da uvjeri skeptike kako je ljudski utjecaj na klimatske promjene neupitan, poručuju iz UN-a.
Poplava i požara bit će sve više, navodi se u izvješću
 Profimedia

Ljudske aktivnosti bez ikakve sumnje utječu na klimatske promjene, a vremena je sve manje. Tako glasi zaključak najopsežnijeg izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji praktički funkcionira kao Odbor za klimu Ujedinjenih naroda.

"Današnje izvješće radne grupe IPCC-a crveni je alarm za čovječanstvo. Zvona na uzbunu su zaglušujuća. Ovo izvješće mora biti posmrtno zvono za ugljen i fosilna goriva prije nego unište naš planet", upozorio je glavni tajnik UN-a António Guterres.

Najopsežnije izvješće dosad, zasnovano je na istraživanjima više od 14 tisuća znanstvenika rasprostranjenih širom svijeta, koji su pokazali golem entuzijazam i unatoč pandemiji covida-19, nisu prestajali svakodnevno komunicirati oko načina kako rezultate učiniti što preciznijim.

Znanstvenici IPCC-a pregledali su tisuće znanstvenih radova kako bi pružili opsežan sažetak onoga što je poznato o pokretačima klimatskih promjena, njezinim utjecajima i budućim rizicima te kako se mogu smanjiti mogući rizici. Sva istraživanja izrađuju se i recenziraju u nekoliko faza, čime se jamči objektivnost i transparentnost.

Glavne stavke izložene u izvješću nisu nikakvo iznenađenje za znanstvenu zajednicu, ali količina ovdje predstavljenih dokaza trebala bi biti dovoljna da uvjeri skeptike kako je ljudski utjecaj na klimatske promjene neupitan, poručuju iz UN-a.

Hitno djelovanje

Temperatura će tako u sljedećih dvadeset godina zasigurno porasti 1,5 °C, stoji u izvješću. No, još uvijek je moguće promptnim djelovanjem zaustaviti rast iznad te brojke.

image
Požar na otoku Evia u Grčkoj
Angelos Tzortzinis/AFP

Nadalje, nikada u povijesti nisu bile zabilježene veće emisije ugljičnog dioksida, razine mora najviše su u posljednjih 3000 godina, a razine leda na arktičkom moru najniže su u posljednjih 1000 godina. Svaka ispumpana tona ugljičnog dioksida povećava rizik od ekstremnih vrućina, poplava i suša. Korelacija je jasna i dokazana.

Ljudske aktivnosti, bez sumnje, glavni su uzrok i toplinskim valovima, zagrijavanju oceana te povlačenjima ledenjaka. IPCC upozorava da i usprkos potencijalnom smanjenju emisija u idućem desetljeću, prosječna temperatura i dalje će vjerojatno rasti za 1,5 stupnjeva do 2040., i potencijalno za 1,6 do 2060. Tek bi se nakon neizbježnog rasta mogla stabilizirati.

Vremena sve manje

U slučaju da čovječanstvo ne uspije djelovati na vrijeme i da se štetne emisije ne zaustave, temperatura bi do 2060. mogla narasti za 2, a do kraja stoljeća za čak 2,7 stupnjeva.

Zemlja nije bila tako topla od pliocena, što je bilo prije 4 milijuna godina. Usporedbe radi, oceani su tada bili 25 metara viši nego danas.

U izvješću stoji i kako će globalno zatopljenje vrlo vjerojatno prouzročiti ekstremne vremenske neprilike u dijelovima svijeta gdje ranije nije bilo takvih događanja. Katastrofe izazvane visokim razinama mora, a koje su zabilježene jednom u sto godina, mogle bi se sada dogoditi jednom ili dvaput u samo jednom desetljeću. Velike požare možemo očekivati i tamo gdje ih prije nikada nije bilo.

"Doživjet ćemo još intenzivnije i češće toplinske valove", dodaje klimatologinja dr. Friederike Otto sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji, te jedna od autorica izvješća IPCC -a.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova moguće je inzistiranjem na korištenju zelene, ili takozvane čiste tehnologije, zatim skladištenjem ugljika ili njihovim apsorbiranjem sadnjom velikog broja drveća.

Znanstvenici i novinari složili su se kako je jezik korišten u ovom izvješću dobrim dijelom prilagođen općoj populaciji, te da su zaključci izvedeni puno jasnije nego što je to bio slučaj kod ranijih dokumenata IPCC-a. Cilj je, između ostaloga, i obrazovati mlade ljude i srednjoškolce, one na kojima svijet ostaje o klimatskim promjenama. Druge dvije razina pisanog izvješća namijenjene su znanstvenicima, odnosno političarima koji će na kraju biti ti koji će donijeti konačne odluke.

Javnost sada ima dokaze

Izvješća o znanstvenoj procjeni objavljuju se svakih 6 do 7 godina. Posljednje, Peto izvješće o procjeni, dovršeno je 2014. godine i stvorilo je temelj nastanku Pariškog sporazuma.

Ovo izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena, koja će se održati u Glasgowu, a od predstavnika država očekuje se da tamo donesu svježe, ambicioznije planove o borbi protiv klimatskih promjena.

image
Snimka požara u Grčkoj iz zraka
Handout/AFP

"Pred javnost su stavljeni dokazi. Klimatska kriza već je započela i nemamo više razloga sumnjati jesu li ljudske aktivnosti povezane s globalnim zatopljenjem. Političari imaju dovoljno informacija da donesu odluke koje mogu spasiti planet. Više nemaju razloga za izgovore", zaključuje koautorica IPCC-jevog izvješća Sonia Seneviratne.

Predstavljeni rezultati istraživanja uglavnom su se bavili planovima smanjenja ugljičnog dioksida, koji je postavljen kao primarni plan borbe protiv klimatskih promjena. No, sve veća uloga koju ima metan pri zagrijavanju planeta, svakako je tema kojom će se znanstvenici u budućnosti morati sve više pozabaviti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2021 12:26