Bilo je potrebno najmanje devet jakih udaraca sjekirom da bi se razbila staklena vitrina u povijesnom Zelenom trezoru u Dresdenu. Kad su razbili staklo, dvojica maskiranih lopova ugrabili su 21 artefakt neprocjenjive vrijednosti optočen dijamantima i nestali, piše CNN.
Bilo je to 25. studenog 2019., a u samo nekoliko minuta nestali su neki od najvrednijih povijesnih dragulja na svijetu.
Sada se šestorica muškaraca optuženih za jednu od najvećih krađa dragulja u povijesti pripremaju za suđenje u Njemačkoj koje počinje u petak, 28. siječnja. No misterij oko toga što se dogodilo s blagom koje su ukrali, još uvijek traje.
Pljačka koja je zaprepastila svijet
Ovo je priča o pljački koja je zaprepastila svijet i pedantnom policijskom radu koji je doveo do uhićenja šest članova obiteljske bande osumnjičene za zločin.
Blago ukradeno iz Zelenog trezora, ukrašeno s više od 4300 dijamanata, vrijedi najmanje 113 milijuna eura, prema navodima državnog tužitelja. Međutim, ravnateljica Državne umjetničke zbirke u Dresdenu, Marion Ackermann, rekla je da njihova materijalna vrijednost uopće ne odražava njihovu neprocjenjivu povijesnu i kulturnu važnost.
Gotovo svi ukradeni artefakti napravljeni su za vrijeme vladavine Fridrika Augusta III. koji je kasnije bio poznat kao Fridrik August I., prvi kralj Saske.
Artefakti su uključivali kopču za šešir iz 1780-ih ukrašenu s 15 velikih i više od 100 malih dijamanata, kao i mač od 96 centimetara s koricama koji su zajedno sadržavali više od 800 dijamanata.
Ali nije samo golema vrijednost plijena privukla pozornost svijeta, već i drskost s kojom je napad, navodno, izveden.
Roy Ramm, konzultant za pitanja sigurnosti i bivši zapovjednik specijalnih operacija u New Scotland Yardu u Londonu, rekao je da su ovakvi zločini sve rjeđi.
'Tehnička sigurnost se zbog sve boljih alarmnih sustava tijekom godina poboljšala, tako da postoji velik rizik da pljačkaši budu brzo uhićeni. Za pljačku su vam potrebne neke povlaštene informacije i vrlo, vrlo detaljan plan', rekao je.
Prema istražiteljima, četiri mjeseca prije pljačke, jedan osumnjičeni je otišao u grad Magdeburg, oko 200 km sjeverozapadno od Dresdena, po tamnoplavi rabljeni Audi S6 koji će im poslužiti za bijeg.
Vozilo je tada već bilo odjavljeno, ali policija je rekla da je banda automobil prebojala u srebrno kako bi sakrili trag.
'To pokazuje da su ti ljudi pomno planirali kako će izvesti pljačku i kakva će biti reakcija policije te su cijelo vrijeme smišljali kako omesti policijske aktivnosti i sebi dati više vremena', rekao je Ramm.
'Ukoliko bi netko vidio da taj automobil odlazi s mjesta događaja, mogao bi dati opis automobila. No kada bi policija počela istraživati to vozilo, sve bi se zakompliciralo.'
No pripreme bande nisu prestale s automobilom za bijeg.
Nekoliko dana prije pljačke, prerezane su rešetke na prozoru kroz koji su lopovi ušli u trezor. Potpuno uklanjanje metalne rešetke moglo je izazvati sumnju kod prolaznika, pa su osumnjičeni prikrili tragove privremeno zalijepivši rešetke na mjesto, priopćila je policija.
Prozor je bio u mrtvom kutu, pa se nije vidio na sigurnosnim kamerama, a cijelo je područje bilo u 'potpunom mraku', priopćilo je ministarstvo kulture i turizma. Senzor pokreta koji je trebao biti aktiviran tijekom krađe, nije se upalio. Ministarstvo je priopćilo da se alarm upalio dan prije pljačke i da ga zaštitari nisu uspjeli ponovno aktivirati.
U ponedjeljak, 25. studenog 2019. oko 4.50 sati, banda je krenula u akciju, navodi policija.
Pljačkaši i njihovi suučesnici prvo su zapalili razvodnu kutiju u blizini Zelenog trezora. To je uzrokovalo da se ulična rasvjeta u blizini ugasila, pa je cijelo područje bilo u mraku.
U 4:57, krenuli su prema trezoru.
Policija je priopćila da video snimka sigurnosne kamere pokazuje da lopovi itekako znaju kamo idu. Nakon što su ušli u zgradu kroz prozor Dvorane blaga s mnoštvom ogledala, požurili kroz Heraldičku sobu ravno u Sobu nakita u kojoj su bili izloženi najvredniji muzejski predmeti.
Snimke sigurnosnih kamera pokazuju da je pljačkašima trebalo samo nekoliko minuta da uđu unutra, razbiju vitrinu, zgrabe dragulje i odu. Lopovi nisu mogli ukrasti sve komade na izložbi, jer su neki bili ušiveni u kutije, rekla je Ackermann.
No prije nego što su pobjegli, pljačkaši su prostoriju poprskali aparatom za gašenje požara kako bi prikrili tragove.
'Otisci stopala se vrlo često koriste za identifikaciju obuće koju su koristili kriminalci', rekao je Ramm. 'Često će se riješiti rukavica i drugih stvari, ali će se ponekad zaboraviti riješiti se svojih cipela.'
Policija je priopćila da su pljačkaši pobjegli s mjesta događaja u Audiju i da je, samo 13 minuta nakon što je CCTV kamera snimila prve slike njihovog ulaska u trezor, automobil pronađen napušten i zapaljen u podzemnoj garaži oko pet kilometara dalje. Policija je automobil gotovo odmah povezala s pljačkom.
'Nevjerojatno je teško koristiti vozilo i ne ostaviti DNK iza sebe', rekao je Ramm.
Operacija Epaulette
Policijska operacija, kodnog naziva Operacija Epaulette prema jednom od artefakata ukradenih toga dana, započela je u trenutku kada je osoblje muzeja uputilo prvi hitni poziv - dok su pljačkaši još bili u zgradi.
Dva zaštitara trezora su na sigurnosnim monitorima vidjeli da je pljačka u tijeku, ali nisu intervenirali. Policija je kasnije dovela u pitanje tu odluku, ali je Ackerman rekla da je zaštitarsko osoblje samo slijedilo sigurnosne protokole.
Ramm je rekao da su detektivi vjerojatno počeli istragu tako što su pomno pogledali sam muzej.
'Jedini način da se ovakve pljačke dogode je da pljačkaši imaju dobre povlaštene informacije', objasnio je. 'Morate znati da nema, na primjer, laserskih zraka po cijeloj prostoriji, morate znati da oko mjesta nema jezičaka osjetljivih na pritisak. Izuzetno je rizično raditi ono što su oni napravili. Moguće je da su izvršili opsežna istraživanja zgrade', rekao je Ramm.
Državno tužiteljstvo Saske priopćilo je u ožujku 2020. da istražuje četiri djelatnika osiguranja muzeja. Kaznenu prijavu protiv dvojice čuvara podnijela je privatna osoba, navodeći da 'nisu adekvatno reagirali i spriječili pljačku'.
Rekao je da su pod istragom još dvojica zaštitara. Jedan je osumnjičen da je počiniteljima predao dokumente o Zelenom trezoru i njegovim sigurnosnim sustavima te je uhićen četiri dana nakon pljačke. Drugi čuvar je pušten nakon istrage, rekao je.
Glasnogovornik je dodao da istražuju četvrtog čuvara jer 'postoje dokazi o radnji u vezi s alarmnim sustavom, što je moglo olakšati krađu'.
Do rujna 2020. policija je primila stotine dojava i pretražila nekoliko nekretnina u Berlinu za koje se vjeruje da su povezane s pljačkom.
Također su saznali više o automobilu za bijeg - uključujući i mjesto na kojem je prebojan - i objavili sliku jednog od osumnjičenih.
Zatim, 17. studenog 2020., gotovo godinu dana nakon što je ukradeno dragocjeno blago Zelenog trezora, policija je pokrenula veliku sigurnosnu operaciju u Berlinu u koju je bilo uključeno 1.638 policajaca iz cijele Njemačke.
Na meti je bilo pet članova zloglasnog klana Remmo, jedne od najmoćnijih njemačkih kriminalnih obitelji, koja uglavnom djeluje u Berlinu.
Ralph Ghadban, politolog i stručnjak za klanove u Njemačkoj, rekao je kako način na koji je pljačka izvedena i broj osumnjičenih i njihovih mogućih suučesnika, pokazuje moć koju klanovi posjeduju.
'Klan štiti i pomaže svojie članove, može imati tisuće članova i može terorizirati čitave četvrti u gradu', rekao je.
Policija je objavila da je uhitila trojicu od petorice glavnih osumnjičenika tijekom operacije u Berlinu.
Dvojica osumnjičenih koji su još u bijegu, identificirani su kao braća blizanci Abdul Majed R. i Mohamed R. te je pokrenuta velika potraga za njima.
Interpol je izdao crvenu obavijest zbog blizanaca, ali je trebalo još mjesec dana prije nego što je Mohammed uhićen u berlinskoj četvrti Neukölln, što je teren klana Remmo.
Abdul Majed je ostao na slobodi još pet mjeseci prije nego što je i on priveden 17. svibnja 2021.
Šesti i posljednji osumnjičenik u ovom slučaju, uhićen je u kolovozu 2021., priopćila je policija.
Osumnječeni su uhićeni, no gdje je blago?
Mjesec dana kasnije, tužitelji u tom slučaju konačno su optužili svih šest muškaraca za zločine, uključujući tešku krađu i podmetanje požara. Trojica osumnjičenih su braća, a ostala trojica su njihovi rođaci. Dvojica optuženih već su bila iza rešetaka zbog krađe prigodnog zlatnika od 100 kilograma poznatog kao 'Veliki javorov list' iz berlinskog muzeja Bode.
Iako su osumnjičeni u pritvoru, za policiju je istraga još daleko od kraja jer ukradene stvari još nisu vraćene.
Pa gdje su onda ti neprocjenjivi dragulji?
Ramm i drugi stručnjaci vjeruju da se najvjerojatnijhe dogodilo ono čega su se kustosi muzeja najviše bojali: da su ukradeni predmeti razbijeni, kamenje prodano, a plemeniti metali rastopljeni.
'Za sve to potrebna je dobra organizacija', rekao je Ramm. 'Vrlo se rijetko događa da su ljudi koji su stvari ukrali, ujedno isti oni koji će ih se riješiti. Za tako nešto mora postojati mreža suradnika i zato policija želi doći do mobitela, računala, svega što dokazuje povezanost uhićenih s nekom drugom kriminalnom skupinom.'
Diskovi, računala i mobiteli doista jesu zaplijenjeni tijekom ogromne policijske istrage, ali ukradenom blagu ni traga ni glasa.
Zeleni trezor je mjesecima bio zatvoren za posjetitelje, prvo zbog istrage, a kasnije pandemije koronavirusa. Kad je ponovno otvoren u svibnju 2020., provaljeni ormar je popravljen, ali je namjerno ostavljen prazan.
Suđenje će trajati najmanje do kraja listopada. Ako budu proglašeni krivima, osumnjičeni bi mogli dobiti kaznu od nekoliko godina zatvora.
