Ministri za zaštitu okoliša na sastanku Vijeća EU u Luksemburgu, nakon gotovo 17 sati rasprave, postigli su dogovor o ciljevima smanjenja emisije štetnih plinova, što u praksi znači da će od 2035. godine biti zabranjena prodaja automobila s motorima na unutarnje sagorijevanje. Dakle od te godine, ako se ova odluka potvrdi i u pregovorima s Europskim parlamentom, praktički će se moći na tržištu EU prodavati samo automobili i kamioni koji imaju nula emisije štetnih plinova.
I Europska komisija i brojni ministri okoliša tu su odluku nazvali povijesnom, pogotovo što se do nje došlo u izrazito teškim okolnostima povećanja cijene goriva i nesigurnog lanca opskrbe energentima. Ruska agresija na Ukrajinu značajno je utjecala da EU ubrzano radi na alternativnim pravcima opskrbe pa se postavljalo pitanje koliko će u takvim okolnostima biti moguće ustrajati na ranije postavljenim ciljevima u borbi protiv klimatskih promjena.
"Spremni za 55"
EU radi paralelno i na smanjenju ovisnosti od ruskog plina i nafte i na postizanju ciljeva iz plana "Spremni za 55" (Fit for 55), što je najambiciozniji cilj zaštite okoliša i borbe protiv globalnog zatopljenja. EU želi do sredine ovog stoljeća biti klimatski neutralna. Prema podacima koje je nedavno iznijela predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, EU je već dosad značajno smanjila uvoz plina iz Rusije, iako ne postoji embargo na uvoz plina iz te zemlje. Za 70 posto je povećan uvoz plina iz Sjedinjenih Američkih Država, a značajno se povećao i uvoz iz Norveške, Azerbajdžana i Alžira. EU očekuje značajno povećanje i uvoza iz Katara, Egipta i Izraela, kao i drugih mogućih izvora.
Međutim, zemlje članice EU imaju različite interese. Njemačka, kao najveći proizvođač automobila, ima kompliciraniju situaciju i unutar vlade u kojoj se Zeleni zalažu za ambiciozne ciljeve, dok se liberali pribojavaju da će to biti velik udarac njemačkoj autoindustriji. Njemačka je vlada podržala postupno izbacivanje s tržišta automobila s motorima na unutarnje sagorijevanje, ali uz uvjet da se automobili koji se dotad proizvedu mogu prodavati i nakon 2035. godine.
Upravo zbog toga se dogovor, koji su u ranim jutarnjim satima postigli ministri EU na sastanku u Luksemburgu, smatra povijesnim.
Potpredsjednik Europske komisije za zaštitu okoliša Frans Timmermans rekao je da je klimatska kriza, kao i njezine posljedice, evidentna, zato su ovakve političke odluke neminovne.
Njemačka ministrica okoliša Steffi Lemke rekla je da je odluka ministara EU "jasan signal da moramo postići klimatske ciljeve, ali i da autoindustrija ima dovoljno vremena za prilagođavanje".
Važan element dogovora je i uspostava Socijalnog klimatskog fonda u iznosu od 59 milijardi eura, kojim će se pomoći građanima da se smanje posljedice zbog rasta cijene energenata, a što je rezultat provedbe ovih odluka. Zemlje članice će Europskoj komisiji predložiti planove kako na najbolji način koristiti ta sredstva za pomoć građanima, od povećanja energetske učinkovitosti zgrada do prelaska na energetski čista sredstva transporta.
Upozorenje Greenpeacea
Kao što to obično biva kada se u EU razgovara o novcu, države poput Poljske, Litve i Latvije tražile su da fond bude veći, ali skupina "štediša", u kojoj su Nizozemska, Finska i Danska, žele manji fond jer znaju da će one morati pridonositi više kada se radi o njegovu punjenju.
Odluka ima za cilj smanjiti za 55 posto emisiju štetnih plinova u odnosu na referentnu 1990. godinu.
Međutim, nevladine organizacije za zaštitu okoliša nisu zadovoljne ambicijama EU. Greenpeace u priopćenju navodi da se zabranom prodaje automobila s unutarnjim sagorijevanjem tek nakon 2035. ne može postići cilj smanjenja globalnog zatopljenja za 1,5 stupnjeva te smatra da bi rok trebao biti do 2028. godine.
Sada se Vijeće Europske unije treba konzultirati s Europskim parlamentom da bi se ta odluka i formalno usvojila. Europski parlament je dosad bio ambiciozniji i protivit će se bilo kakvom razvodnjavanju ciljeva.
