Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko velik je dužnik Kremlja i taj bi dug uskoro mogao doći na naplatu, piše Politico.
Autoritarni je vođa još uvijek na čelu Bjelorusije isključivo zato što ga financijski i vojno podupire Rusija. Ta mu je potpora omogućila da prebrodi krizu koja je nastupila nakon navodno premoćne pobjede na predsjedničkim izborima 2020. godine, a čije rezultate njegova opozicija, a onda ni Europska unija, nije priznala. Unija je Lukašenku nakon tih izbora nametnula i sankcije te 53 milijuna eura koje je trebala poslati vladi poslala civilnom društvu. Međutim, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin sada traži dodatne trupe za svoju invaziju na Ukrajinu jer mu planove mrse ukrajinski vojnici.
Lukašenko je Rusiji već dosta pomogao. Dopustio je ruskim vojnicima da uđu u njegovu zemlju i tamo održe vojne vježbe te potom iz nje krenu prema Kijevu. Rusi koriste bjelorusku vojnu i civilnu infrastrukturu kako bi svojoj vojsci dostavili razne potrepštine, lansirali projektile i izvodili zračne napade te liječili ranjenike i pokapali mrtve. "Ako nam dođu vojnici s teškim ozljedama, izliječit ćemo ih. Što je tu loše? Pružit ćemo im pomoć i podržati ih", rekao je Lukašenko novinarima kraljem veljače.
Lukašenko je prošlog petka posjetio Moskvu i tamo je dobio obećanje da će mu se poslati modernija vojna oprema. Bjeloruska je vojska također rekla da će povećati broj vojnika na svojim granicama. Unatoč tome što Ukrajina strahuje da će se Bjelorusija i njezinih 48 tisuća vojnika priključiti ruskom agresoru, bjeloruska vojska za sada ne mrda. "Manevri vojnika nisu povezani s pripremom bjeloruske vojske za uključenje u specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, a kamoli sa sudjelovanjem u njoj", rekao je Viktor Gulevič, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Bjelorusije te zamjenik ministra obrane Bjelorusije.
Oprez je opravdan. Ulaz Bjelorusa u rat u Ukrajini bio bi vrlo nepopularan potez. Prema tvrdnji Gregorija Astapenije, voditelja Bjeloruske inicijative u Programu za Rusiju i Euroaziju u Kraljevskom institutu za međunarodne poslove u Londonu, svega tri posto Bjelorusa podržalo bi uključivanje Bjelorusije u rat u Ukrajini i takav bi potez mogao unijeti razdor u vojsku, jednu od institucija koje Lukašenka drže na čelu zemlje.
"Bjeloruska se vojska nikad nigdje nije borila, vojska nije spremna za eksterne sukobe", rekao je Valerij Sahaščik, umirovljeni pukovnik u bjeloruskoj vojsci i bivši zapovjednik 38. zračno napadne brigade iz Bresta. "Lukašenko nije budala. On razumije da postoji velika šansa da bjeloruska vojska neće uspjeti, da će pretrpjeti velike gubitke te da bi mu saveznici i pristaše mogli okrenuti leđa. To bi za njega bila katastrofa."
Neočekivano žilavi ukrajinski vojnici pokazali su da se mogu oduprijeti znatno bolje opremljenoj ruskoj vojsci. Neiskusna i brojčano manja bjeloruska vojska s njima bi teško izašla na kraj. Sahaščik, koji danas živi u egzilu u Poljskoj, kaže da se Bjelorusija nije pridružila Rusiji upravo zbog "izvrsnog posla" koji obavlja ukrajinska vojska. "Nitko nije očekivao takav otpor. Ukrajinska vojska i Ukrajinci nadmašili su sva očekivanja", dodao je Sahaščik.
Andrij Zagorodnjuk, ukrajinski ministar obrane od 2019. do 2020. godine te bivši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, vjeruje da ukrajinski vojnici ne bi imali većih problema s bjeloruskim trupama. "Neće oni poslati mnogo vojnika, neće poslati njih 20 tisuća. Radije će poslati nekoliko bataljuna (od 300 do 1000 vojnika, op. a.). Bjelorusija nije u poziciji da šalje veće borbene jedinice. Uz to, nitko ne priželjkuje rat - ni vojska, ni civili. Propaganda ovdje ne funkcionira kao u Rusiji", rekao je Zagorodnjuk.
Ukrajina svejedno tvrdi da će Lukašenko podleći pritisku Kremlja i pridružiti se Rusima. Ukrajinska je vlada krajem prošlog tjedna ustvrdila da će ruski avioni napasti selo u Bjelorusiji kako bi joj dali povod, nakon lažne optužbe da je taj napad zapravo izvela Ukrajina, da se uključi u sukob. To se, međutim, nije dogodilo, piše Politico.
Tajnik ukrajinskog Vijeća nacionalne sigurnosti Oleksij Danilov u nedjelju je rekao da Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije (FSB) i druge službe pokušavaju uvjeriti Bjeloruse da se preobuku u ruske vojnike i uđu u Ukrajinu pod ruskim zastavama.
Lukašenko Putinu za sada pruža samo logističku i verbalnu potporu. "Ljudi počinju shvaćati što je posrijedi i tko je u pravu", rekao je bjeloruski predsjednik tijekom prošlotjednog posjeta Kremlju. Sankcije nametnute Rusiji i Bjelorusiji nazvao je "ilegalnom svinjarijom", a Ukrajinu optužio da je prije 24. veljače planirala napasti - Bjelorusiju. Lukašenko je prošlog četvrtka vojnom vodstvu Bjelorusije rekao da će Minsk samo braniti ruske vojnike na svom teritoriju od ukrajinskih napada. "Moramo djelovati kako Ukrajina ne bi prekinula opskrbne lance i odostraga napala rusku vojsku te joj zabila nož u leđa", rekao je bjeloruski predsjednik.
Istovremeno, stotine Bjelorusa u egzilu u Ukrajini oformili su bataljun kako bi se mogli pridružiti ukrajinskim borcima u sukobu s Rusima.
Lukašenkovi oponenti upozoravaju na posljedice bjeloruskog pridruživanja Rusiji. Svetlana Tihanovska, jedna od ključnih članica bjeloruske opozicije koja se na predsjedničkim izborima 2020. sučelila s Lukašenkom, rekla je za BBC da bilo kojeg bjeloruskog vojnika kojeg se natjera da se pridruži Rusiji poziva da dezertira i pridruži se Ukrajincima.