Militanti u Iraku i Siriji koji uživaju potporu Irana već se dosta dugo bore protiv američkih vojnika i njihovih saveznika koji su tamo poslani kako bi stali na kraj Islamskoj državi. Broj napada koje izvode grupe pod pokroviteljstvom Irana, a koje djeluju pod imenom Islamski pokret otpora u Iraku, naglo je skočio 17. listopada, deset dana nakon što je palestinska vojno-politička organizacija Hamas napala izraelske kibuce i gradove nedaleko od granice Gaze i Izraela, piše The Associated Press.
Iako je većina tih napada bila neuspješna, u njima je lakše tjelesne ozljede zadobilo barem 60 američkih vojnika. Većinom se radi o ozljedama glave do kojih je došlo nakon eksplozija, a Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država reklo je da su se svi ozlijeđeni vratili na pozicije i ponovno preuzeli svoja zaduženja.
Amerika je na te napade odgovorila odmjereno. Vojska SAD-a uzvratila je vatru svega tri puta jer administracija predsjednika Joea Bidena ne želi da se sukob između Hamasa i Izraela rasplamsa i proširi. Istovremeno, militantima želi poručiti da je spreman odgovoriti na njihove provokacije.
Prema Ministarstvu obrane SAD-a, militanti pod pokroviteljstvom Irana izveli su od 17. listopada naovamo 61 napad na američke vojne baze i objekte u Iraku i Siriji - 29 ih se zbilo u Iraku, a 32 u Siriji. Oko 2000 američkih vojnika nalazi se u Iraku, a otprilike 900 njih u Siriji. Vojnici u Siriji koncentrirani su na borbu protiv Islamske države, ali i da paze na spomenute militante koji koriste Siriju kako bi krijumčarili oružje.
Militanti su američke baze napali dronovima-samoubojicama i raketama. U većini slučajeva nitko nije ozlijeđen, a prouzročena je tek manja šteta. Najveći broj ozljeda, poglavito ozljeda glave, zabilježen je tijekom napada na zračnu bazu al-Asad u Iraku i bazu al-Tanf u Siriji, koji su se dogodili između 17. i 21. listopada. Jedna osoba koja radi za Ministarstvo obrane SAD-a pretrpila je srčani zastoj dok je tražila sklonište i preminula.
Napade na američke vojne baze orkestrirao je kolektiv sazdan od raznih militantnih skupina pod pokroviteljstvom Irana koji djeluje pod imenom Islamski pokret otpora u Iraku. Napadi su iračkog premijera Muhameda Šiju al-Sudanija stavili u nezgodnu poziciju. Naime, on je na vlast došao zahvaljujući potpori koju su mu dale te skupine. Istovremeno, al-Sudani želi imati dobre odnose s SAD-om i želi da američki vojnici nastave boraviti u Iraku. Nakon što je američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken u listopadu tijekom posjete Iraku iračkom premijeru rekao da SAD neće tolerirati napade na svoje baze i ljude, al-Sudani je otputovao u Iran i sastao se s vrhovnim vođom Irana ajatolahom Alijem Hameneijem. SAD je taj sastanak ocijenio kao pozitivan.
Dužnosnik jedne od spomenutih militantnih skupina rekao je da je al-Sudani militante pritisnuo da ne izvode napade dok je Blinken u Iraku. Irački je premijer militantima navodno obećao da će Amerikance zamoliti da na napade ne reagiraju agresivno.
Otkad je Hamas 7. listopada napao Izrael, Amerika je nekolicinu svojih vojnika i mehanizacije prebacila na Bliski istok kako se sukob Hamasa i Izraela ne bi proširio. Međutim, američka vojska jedva da je reagirala na napade na svoje vojnike i prateće osoblje. SAD je u periodu između 27. listopada i 12. studenog svega tri puta napao infrastrukturu militantnih skupina. Pojedini se dužnosnici iz Bidenove administracije brinu da bi učestaliji napadi doveli do eskalacije. Ministarstvo obrane SAD-a reklo je da su ta tri napada bila učinkovita. Kritičari Bidenove administracije kažu da to nije dovoljno, pogotovo kada se uzme u obzir da su militanti američke baze napali 61 put. Najvažnije, kritičari kažu da kontranapadi militante nisu obeshrabrili.
Amerikanci za sada nisu napadali položaje militanata u Iraku jer ne žele ugroziri svoj odnos s iračkom vladom. Odluku da uzvraćaju samo militantima koji se nalaze u Siriji brane tvrdnjama da napadaju položaje koji su povezani s Iranom te da žele natjerati Teheran da militantima kaže da prestanu napadati američke baze.
Odnose između Iraka i SAD-a narušila su ubojstva iranskog generala bojnika Kasema Sulejmanija, zapovjednika postrojbi Kuds u sklopu Iranske revolucionarne garde, te Abua Mahdija al-Muhandisa, zamjenika zapovjednika militanata u Iraku koje podupire Iran, koja su se dogodila u Bagdadu u siječnju 2020. godine.
SAD boravak svojih vojnika u Iraku drži ključnim faktorom u borbi protiv Islamske države. Te im baze omogućuju da brzo pomognu svojim snagama u Siriji, ali i da na Bliskom istoku imaju velik utjecaj.