Ako su izbori za Europski parlament mjerilo stanja u Europskoj uniji, jedna je stvar jasna: glasači zahtijevaju promjenu, no ne i temeljni redizajn europskoga projekta.
Premda su na izborima težak udarac doživjele centrističke stranke koje su dominirale parlamentom tijekom njegove 40-godišnje povijesti, izbori nisu izazvali "potres" koji je predvidio Steve Bannon, bivši strateg američkog predsjednika Donalda Trumpa i zaštitno lice populističkog pokreta.
Rezultati nedjeljnih izbora označavaju kraj velike koalicije između stranke desnog centra Europske pučke stranke (EPP) i skupine socijalista i demokrata (S&D) koji zajedno nisu uspjeli osvojiti većinu u parlamentu sa 751 zastupnikom.
"Monopol je slomljen", objavila je Margrethe Vestager, koja se natječe za mjesto predsjednika Europske komisije uz potporu liberalne skupine ALDE.
Njezina skupina jedan je od najvećih pobjednika s osvojenih 105 mjesta - prema djelomičnim rezultatima - uz potporu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Zeleni su također prošli neočekivano dobro, te došli na četvrto mjesto sa 67 mjesta.
"U temelju svega toga je glasanje za promjenu statusa quo", rekla je Susi Dennison iz Europskog vijeća za vanjske odnose.
Euroskepticima samo 17 mjesta više
Veliki odaziv od oko 50 posto - skok od osam postotnih bodova u odnosu na prethodne izbore - pokazuje da glasači shvaćaju kako su izbori ključni za budućnost Europske unije, tvrdi ona.
Mnogi u Bruxellesu bojali su se mnogo gorega, nakon što su populističke stranke poput talijanske vladajuće Lige i francuskog Nacionalnog okupljanja obećali preoblikovati imidž Europske unije.
Premda je ekstremna desnica imala uspjeha, čelnik Lige Matteo Salvini nije uspio u svojem naumu da formira najveću grupaciju u parlamentu sa svojim novim Europskim savezom naroda i država.
Desničarske euroskeptične grupacije osvojile su 172 mjesta u novom parlamentu, samo 17 mjesta više od sadašnjeg, prema djelomičnim rezultatima objavljenima u nedjelju. U međuvremenu bi krajnja desnica mogla ostati podijeljena, ako se u međuvremenu ne premoste razlike između Salvinija i njegovih potencijalnih partnera.
Dennison ipak tvrdi da bi bilo pogrešno misliti da je EU jedva izbjegla najgori scenarij. "To bi bio jedan od najvećih rizika u ovim izborima", rekla je.
Nakon svega, udio ekstremne desnice u novom parlamentu gotovo je 23 posto, dovoljno remetilačke snage da pritisne centrističke stranke.
"Više bi izgledalo kao posljednja šansa za Europu da dokaže kako je sposobna promijeniti smjer", dodala je.
Matteo Salvini
'Zeleni val' na europskim izborima u vrijeme klimatskih promjena
S osvojenim dvoznamenkastim postocima diljem Europe, uključujući iznimnih 20 posto u Njemačkoj, zeleni su u nedjelju zabilježili rekordno dobar rezultat na krilima mladih birača koji pozivaju na borbu protiv globalnog zatopljenja.
Zeleni su u Njemačkoj udvostručili svoj rezultat u usporedbi s prošlim izborima za Europski parlament 2014. godine, smijenivši socijaldemokrate s tradicionalno drugog mjesta na njemačkim izborima.
U Francuskoj su zeleni završili treći s 12 posto, iza Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen i Republike u pokretu predsjednika Emmanuela Macrona, a dvostruki postotak bilježe i u Austriji, Irskoj i Nizozemskoj.
U Velikoj Britaniji su osvojili 12,4 posto, gotovo dvostruko više nego na prošlim izborima. Završili su četvrti, ispred vladajućih konzervativaca.
"Svjedočiti pobjedi zelenih nad konzervativcima na ovim izborima je doista nevjerovatno. U britanskoj i europskoj politici se događaju nekakvi seizmički pomaci", rekla je Alexandra Phillips, kandidatkinja zelenih na jugoistoku Engleske.
Projekcije pokazuju da su konzervativna Europska pučka stranka i socijaldemokrati, dva najveća bloka u Europskom parlamentu, izgubili dio zastupnika i više neće moći samostalno formirati većinu kao u prošlom sazivu, čime bi zeleni mogli postati ključan faktor u tom tijelu.
"Ovo je nedjelja za budućnost", objavio je Sven Giegold, vodeći kandidat zelenih u Njemačkoj, parafrazirajući "petke za budućnost", prosvjede učenika protiv klimatskih promjena.
Njegov francuski kolega Yannick Jadot uspjeh te političke opcije nazvao je "zelenim valom u kojem su oni glavni igrači".
Francuski premijer Edouard Philippe, prihvatio je rast zelenih kao "poruku o ekološkom hitnom slučaju".
"Svugdje u Europi naši građani, posebice oni najmlađi, traže od nas da odlučno djelujemo, a to ćemo i napraviti u Francuskoj i u Europi", rekao je taj republikanac kojeg je za premijera imenovao Macron.
Za kandidata zelenih u Irskoj Ciarana Cuffea projekcije kažu da je pobjednik izbora u Dublinu s 23 posto glasova, a zeleni se u toj državi bore za pobjedu u još dvije izborne jedinice.
U čestitci zelenima irski konzervativni premijer Leo Varadkar kazao je kako su ovi izbori bili o Brexitu i djelovanju protiv klimatskih promjena.
"To je veoma jasna poruka javnosti da oni žele da nešto učinimo po pitanju klimatskih promjena - primili smo tu poruku. To će zahtijevati mnogo promjena na razini pojedinaca, zajednice i vlade", napisao je na svom Twitter profilu.
'Dokažite da ste ozbiljni'
"Glavna priča večeras je da krajnja desnica nije ustala u Europi. Te brojke nisu stigle", rekao je čelnik zelenih u Irskoj Eamon Ryan.
"Ono što se zapravo dogodilo je da su, suprotno tim očekivanjima, stigli zeleni. U Njemačkoj su druga najveća stranka, a diljem Europe, uključujući i Irsku, zbog čega mi je iznimno drago da je zeleni val pogodio i nas - mi smo dio te priče", dodao je.
Impuls za rast zelenih gradio se mjesecima prosvjedima koje je prošlog studenog započela 16-godišnja švedska aktivistica Greta Thunberg.
U masovnoj mobilizaciji koja se dogodila u petak marširali su deseci tisuća učenika. Neki su pozvali svoje roditelje da na izborima zaokruže one koji mare za okoliš.
Luisa Neubauer, vodeća aktivistica među učenicima u Njemačkoj, u reakciji na rezultate izbora napisala je kako su "pokazali ne samo da borbu protiv klimatskih promjena dovodimo na ulice, nego i na birališta".
"To bi trebalo biti nešto o čemu trebaju razmisliti oni koji su se prošli mjesec smijali 'angažmanu mladih'".
Pod Pariškim sporazumom iz 2015. o ograničavanju rasta temperature na Zemlji na dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, EU se obvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. u usporedbi s 1990. godinom.
No mnogi znanstvenici i ekolozi upozoravaju da Europa i druge velike ekonomije moraju biti znatno ambicioznije.
Međuvladin panel za klimatske promjene Ujedinjenih naroda u listopadu je upozorio da je Zemlja trenutno na putu zagrijavanja prema katastrofalnih 3 ili 4 stupnja.
Slavlje 'zelenih' u Švedskoj
Najveći izazov
U Njemačkoj je kriza oko klimatskih promjena naglasila jaz između generacija. Mladi koji izlaze na prosvjede optužuju odrasle koji se ne žele odreći svojih dizelskih automobila.
Stranke njemačke vladajuće koalicije, iznenađene uspjehom zelenih, obvezale su se da će se uhvatiti u koštac s klimatskim izazovima.
Markus Soeder, čelnik Kršćansko-socijalne unije (CSU), bavarske sestrinske stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel, proglasio je zelene njihovim glavnim suparnikom.
"Najveći izazov budućnosti bit će intenzivna rasprava sa zelenima", poručio je i dodao kako "stare mjere više ne vrijede".
Priznavši da njegova stranka ima poteškoća u pridobivanju mlađih glasača, zaključio je kako "moraju biti mlađi, otvoreniji i više 'kul'".
Projekcije pokazuju kako je jedan od tri glasača mlađih od 30 godina glasao za zelene, dok ih je samo 13 posto odabralo CDU.