Milijuni hektara zemljišta ostat će ove godine neobrađeni u Ukrajini. Uskoro će stići proljeće, ali ono na njivama neće zateći spremne poljoprivrednike, nego ruske tenkove s nacrtanim slovom Z, piše The Kyiv Independent.
A dok se žrtve u Ukrajini gomilaju, sve je bjelodaniji danak koji će rat naplatiti svijetu u koji Ukrajina izvozi žitarice i druge poljoprivredne kulture. Velike količine hrane stižu, naime, upravo iz Ukrajine na stolove diljem svijeta, pogotovo kad je riječ o pšenici, kukuruzu, suncokretovu ulju, soji i ječmu. Također i peradi te jajima. Ukrajina opskrbljuje 15 posto svjetskog tržišta. Drugi ključni izvoznik je Rusija. Najveći uvoznici su Indija, Kina, Egipat, Turska, Poljska i Njemačka.
"Ovo će biti velik problem ne samo za Ukrajinu, nego i cijeli svijet. Glad u svijetu mogla bi se dramatično pogoršati", poručio je Andrij Djkun iz Sveukrajinskog poljoprivrednog vijeća.
Andrij Jarmak, ekonomist i stručnjak za poljoprivredu, ima sličnu prognozu, navodi dalje The Kyiv Independent. Prema njegovu mišljenju, ruska će invazija rezultirati brojnim smrtima zbog neuhranjenosti diljem svijeta.
"Ukrajina već kasni u dijelu sjetve na jugu, gdje polja gaze tenkovi, a vojnici nasumično pucaju u civile", rekao je Jarmak. Njegova je procjena da Ukrajina još puno mjeseci neće moći izvoziti, a vjerojatno će biti potrebne godine da se stvari vrate na staro kad je riječ o predratnoj proizvodnji. Događaji bi mogli utjecati u prehrambenom smislu na 400 milijuna ljudi u svijetu. Najplodnije tlo, od kojega dobar dio otpada na područja oko Mikolajeva i Hersona, nalazi se na istoku zemlje gdje se vode najžešće borbe. Jasno je da poljoprivrednici ove godine neće moći raditi kao prethodnih.
Aleks Lisica, šef Kluba ukrajinskog agribiznisa, procjenjuje da će ove godine tek polovica obradive zemlje ili deset milijuna hektara u Ukrajini biti obrađeno. Zbog toga je brzo nakon početka invazije uvedena zabrana izvoza.
"Moramo osigurati da Ukrajina ima sve što joj je potrebno", rekao je premijer Denis Šmihal, a brzo potom FAO je oglasio uzbunu.
Zabrana izvoza uključuje zob, raž, govedinu, šećer, sol, heljdu i proso. Za izvoz drugih proizvoda uključujući pšenicu, suncokretovo ulje, kukuruz, perad i jaja potrebna je posebna dozvola ministarstva gospodarstva.
Cijene su skočile u nebo. Već nakon tjedan dana rata pšenica je bila skuplja za 25 posto i dosegnula je cijenu od 290 dolara po toni, piše The Kyiv Independent. Međutim, prehrambena kriza zapravo već pogađa neke ukrajinske gradove. Herson, Harkiv i Sumi javljaju o nestašici hrane i vode. U Kijev su stigle dodatne količine hrane.
"Tamo smo donijeli tisuće tona žitarica. Riječ je o golemoj zalihi", rekao je Djkun. Ova sjetva bit će dovoljna da zadovolji unutarnju potražnju, kaže on.
Čini se da je, barem zasad, ukrajinski izvoz poljoprivrednih dobara stvar prošlosti.